Na gradilištu baznog tunela Brenner, sigurnost radnika pod zemljom podignuta je na potpuno novu razinu.
08:25 114 d 17.05.2026
bazni tunel Brenner | Foto: Brenner, BBT
Kad Wilma stigne na cilj, posao na glavnim cijevima neće još biti potpuno završen.
Jedan od najvećih tunelskih projekata u Europi ulazi u novu završnu fazu. Na baznom tunelu Brenner, budućoj ključnoj željezničkoj vezi između Austrije i Italije, golema tunelska krtica Wilma stigla je na svega stotinjak metara od svog cilja. Nakon toga će na glavnim tunelskim cijevima ostati raditi još samo njezina 'blizanka' Olga.
Riječ je o stroju dugom 180 metara i teškom čak 2.700 tona, koji je od početka rada probio više od 7,4 kilometra zapadne glavne tunelske cijevi prema Innsbrucku. Dok je napredovala kroz stijenu, Wilma nije samo iskopavala tunel nego je istodobno ugrađivala i završnu betonsku oblogu.
Wilma trenutačno radi na dionici H53 Pfons-Brenner. Do granice sa susjednim gradilišnim lotom H41 Sill Gorge-Pfons dijeli je tek oko 100 metara. Upravo ondje već postoji velika podzemna kavernа u kojoj će se nakon završetka njezina posla stroj moći učinkovitije rastaviti.
Na svom putu prema sjeveru Wilma je prošla i kroz geološki zahtjevne zone rasjeda Heidi i Jana. Dosad je iza sebe ostavila približno 23.000 betonskih segmenata, složenih u više od 3.800 prstenova. Svaki prsten sastoji se od šest prefabriciranih elemenata koji zajedno čine završnu oblogu tunela. Stroj je službeno pokrenut u rujnu 2024., pa će cijelu svoju dionicu, ako sve prođe prema planu, završiti za manje od dvije godine.
Kad Wilma stigne na cilj, posao na glavnim cijevima neće još biti potpuno završen. U istočnoj cijevi i dalje radi TBM Olga, koja mora probiti još nekoliko kilometara.
Prema trenutačnom planu, Olga bi na cilj trebala stići prije kraja 2026. godine. Tada bi iskop glavnih tunelskih cijevi Brennerskog baznog tunela bio dovršen.
Velika prekretnica dogodila se i 28. srpnja, kada je ostvaren proboj na državnoj granici između Austrije i Italije. Time je podzemna veza dviju država dodatno zaokružena, a nakon tog trenutka do potpunog završetka iskopa glavnih cijevi ostalo je još samo nekoliko kratkih dionica.
O Brennerskom tunelu već smo pisali na našem portalu. Posebno je zanimljivo da na ovom golemom projektu radi i više od stotinu hrvatskih radnika. Hrvatski rudari sudjelovali su i u povijesnom trenutku kada je probijen istražni tunel i ostvarena podzemna veza između Austrije i Italije.
Istražni tunel dug je 57,5 kilometara i nalazi se desetak metara ispod dviju glavnih željezničkih cijevi. Tijekom gradnje služio je za geološka istraživanja i prikupljanje podataka o stijenskoj masi, dok će u budućnosti imati važnu funkciju za odvodnju, održavanje i sigurnost.
Na cijelom projektu posljednjih godina radilo je više velikih TBM-ova. Samo Herrenknechtovi strojevi trebali bi probiti oko 90 kilometara tunela, dok je do kraja 2025. osam takvih strojeva već iskopalo više od 83 kilometra stijene.
Na gradilištu baznog tunela Brenner, sigurnost radnika pod zemljom podignuta je na potpuno novu razinu.
08:25 114 d 17.05.2026
Prije gotovo šest mjeseci službeno je probijen istražni tunel Brennerskog baznog tunela, čime su Italija i Austrija prvi put povezane ispod Alpa.
16:06 172 d 20.03.2026
Bazni tunel Brenner jedan je od najvažnijih dijelova skandinavsko-mediteranskog koridora europske TEN-T mreže. Njegova je glavna zadaća prebaciti veći dio teretnog i putničkog prometa preko Alpa na željeznicu te rasteretiti postojeću brennersku cestovnu i željezničku vezu.
Projekt se gradi godinama i obuhvaća dvije glavne željezničke cijevi, istražni tunel, poprečne veze i velik broj pomoćnih objekata. Zbog razmjera zahvata ukupna duljina svih iskopa višestruko je veća od same trase glavnog tunela.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 15 h 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 5 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 7 d 01.09.2026
Iduće godine u ovo vrijeme radovi bi trebali biti završeni, a nova prometnica s tri raskrižja u pogonu.
15:30 10 h 08.09.2026
Wellovar ulazi u samu završnicu, a ako sve prođe prema planu, Bjelovar bi svoje velike terme mogao otvoriti već krajem rujna.
16:52 1 d 07.09.2026
Bauštelska reportaža: Spegrina velika sanacija nadvožnjaka na prometnoj žili kucavici
Ugovor za prilično hitnu sanaciju najvažnijeg nadvožnjaka u Sesvetama ugovoren je još u rujnu prošle godine. Radovi bi morali završiti u ponedjeljak.
09:04 2 d 06.09.2026
Rekonstrukcija teška 2,5 milijuna eura: Jedna od važnijih ulica na ulazu u Zagreb ide pod bagere
Zahvat uključuje novu kolničku konstrukciju, nogostupe, odvodnju, vodovod, rasvjetu i pet autobusnih stajališta.
08:22 2 d 06.09.2026
Ovako se provodi testiranje na velikoj hrvatskoj pruzi: Čekićem provjeravaju pilote duboke 16 metara
Na dionici Križevci - Botovo stručnjaci su provjerili 73 pilota ugrađena za stabilizaciju željezničkog nasipa.
08:21 2 d 06.09.2026
Smiju li se ocjenjivati inicijalni ispiti i mogu li biti nenajavljeni? Evo odgovora
Početak nastave znači i inicijalne ispite za učenike iz nekih predmeta. Sva pravila objašnjavamo u kratkom videozapisu.
16:53 9 h 08.09.2026
Najviše učenika na popisu je imalo II. gimnaziju Zagreb, a najviši prosjek bodova imaju upisani u prirodoslovno-matematičku gimnaziju I. u Zagrebu.
16:50 9 h 08.09.2026
Stranih radnika u Hrvatskoj skoro 10.000 manje: Splasnuo broj novih pridošlica
Zaposleno je 114.612 stranih radnika od siječnja do kolovoza 2026., što je 7,66 posto manje nego 2025. Zaposleno manje Nepalaca, ali više Filipinaca.
16:40 9 h 08.09.2026
Vlada izdvaja preko 3,4 milijuna eura za najpotrebnije: Novac ide na stanovanje i grijanje
Vlada planira izdvojiti preko 3,4 milijuna eura za troškove života primatelja zajamčene minimalne naknade. Oni uključuju i grijanje na drva.
16:38 9 h 08.09.2026