Na gradilištu baznog tunela Brenner, sigurnost radnika pod zemljom podignuta je na potpuno novu razinu.
08:25 139 d 17.05.2026
bazni tunel Brenner | Foto: Brenner, BBT
Kad Wilma stigne na cilj, posao na glavnim cijevima neće još biti potpuno završen.
Jedan od najvećih tunelskih projekata u Europi ulazi u novu završnu fazu. Na baznom tunelu Brenner, budućoj ključnoj željezničkoj vezi između Austrije i Italije, golema tunelska krtica Wilma stigla je na svega stotinjak metara od svog cilja. Nakon toga će na glavnim tunelskim cijevima ostati raditi još samo njezina 'blizanka' Olga.
Riječ je o stroju dugom 180 metara i teškom čak 2.700 tona, koji je od početka rada probio više od 7,4 kilometra zapadne glavne tunelske cijevi prema Innsbrucku. Dok je napredovala kroz stijenu, Wilma nije samo iskopavala tunel nego je istodobno ugrađivala i završnu betonsku oblogu.
Wilma trenutačno radi na dionici H53 Pfons-Brenner. Do granice sa susjednim gradilišnim lotom H41 Sill Gorge-Pfons dijeli je tek oko 100 metara. Upravo ondje već postoji velika podzemna kavernа u kojoj će se nakon završetka njezina posla stroj moći učinkovitije rastaviti.
Na svom putu prema sjeveru Wilma je prošla i kroz geološki zahtjevne zone rasjeda Heidi i Jana. Dosad je iza sebe ostavila približno 23.000 betonskih segmenata, složenih u više od 3.800 prstenova. Svaki prsten sastoji se od šest prefabriciranih elemenata koji zajedno čine završnu oblogu tunela. Stroj je službeno pokrenut u rujnu 2024., pa će cijelu svoju dionicu, ako sve prođe prema planu, završiti za manje od dvije godine.
Kad Wilma stigne na cilj, posao na glavnim cijevima neće još biti potpuno završen. U istočnoj cijevi i dalje radi TBM Olga, koja mora probiti još nekoliko kilometara.
Prema trenutačnom planu, Olga bi na cilj trebala stići prije kraja 2026. godine. Tada bi iskop glavnih tunelskih cijevi Brennerskog baznog tunela bio dovršen.
Velika prekretnica dogodila se i 28. srpnja, kada je ostvaren proboj na državnoj granici između Austrije i Italije. Time je podzemna veza dviju država dodatno zaokružena, a nakon tog trenutka do potpunog završetka iskopa glavnih cijevi ostalo je još samo nekoliko kratkih dionica.
O Brennerskom tunelu već smo pisali na našem portalu. Posebno je zanimljivo da na ovom golemom projektu radi i više od stotinu hrvatskih radnika. Hrvatski rudari sudjelovali su i u povijesnom trenutku kada je probijen istražni tunel i ostvarena podzemna veza između Austrije i Italije.
Istražni tunel dug je 57,5 kilometara i nalazi se desetak metara ispod dviju glavnih željezničkih cijevi. Tijekom gradnje služio je za geološka istraživanja i prikupljanje podataka o stijenskoj masi, dok će u budućnosti imati važnu funkciju za odvodnju, održavanje i sigurnost.
Na cijelom projektu posljednjih godina radilo je više velikih TBM-ova. Samo Herrenknechtovi strojevi trebali bi probiti oko 90 kilometara tunela, dok je do kraja 2025. osam takvih strojeva već iskopalo više od 83 kilometra stijene.
Na gradilištu baznog tunela Brenner, sigurnost radnika pod zemljom podignuta je na potpuno novu razinu.
08:25 139 d 17.05.2026
Prije gotovo šest mjeseci službeno je probijen istražni tunel Brennerskog baznog tunela, čime su Italija i Austrija prvi put povezane ispod Alpa.
16:06 197 d 20.03.2026
Bazni tunel Brenner jedan je od najvažnijih dijelova skandinavsko-mediteranskog koridora europske TEN-T mreže. Njegova je glavna zadaća prebaciti veći dio teretnog i putničkog prometa preko Alpa na željeznicu te rasteretiti postojeću brennersku cestovnu i željezničku vezu.
Projekt se gradi godinama i obuhvaća dvije glavne željezničke cijevi, istražni tunel, poprečne veze i velik broj pomoćnih objekata. Zbog razmjera zahvata ukupna duljina svih iskopa višestruko je veća od same trase glavnog tunela.
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 2 d 01.10.2026
Arhitekti i investitori ne biraju iz kataloga: Evo gdje se dogovaraju poslovi za 2027.
Izlagači, arhitekti te investitori i ove se godine susreću na Design Districtu. Sajam se održava od 27. do 29. studenog u Tvornici duhana Rovinj.
15:26 4 d 29.09.2026
Kako iskopati 13 metara tik uz bolnicu koja mora raditi? Na Rebru su pronašli zanimljivo rješenje
Na Rebru se danas više ne vidi jedan od najzahtjevnijih zahvata, zaštita duboke građevne jame.
16:57 1 d 02.10.2026
Na dionici Vranduk – Ponirak privode se kraju složeni građevinski zahvati, a nakon višegodišnjih kašnjenja bliži se otvaranje autoceste.
16:49 2 d 01.10.2026
Uz granicu HEP za 5,3 milijuna eura gradi mega skladišta
HEP u Ruščici ulaže 5,3 milijuna eura u novi kompleks, dok država s 540 tisuća eura podupire infrastrukturu poslovne zone.
10:14 6 d 27.09.2026
U Vukovarskoj ulici završava se zgrada koja bi mogla postati jednom od novih ikona zagrebačke arhitekture.
10:13 6 d 27.09.2026
Ovo su nova pravila za lokacijske dozvole: Tri su promjene koje investitori moraju znati
Novi zakon izmijenio je proceduru za investitore i projektante, od digitalne predaje zahtjeva do strožih uvjeta za priključke i gradnju novih zgrada.
11:09 7 d 26.09.2026
Otvoreno veliko zagrebačko gradilište! Ovako će za 6 mjeseci izgledati trg u Novom Zagrebu
Građevinski zahvat za početak podrazumijeva opsežno uklanjanje postojećih dotrajalih površina. Ulog je 1,25 milijuna eura.
11:09 11 d 22.09.2026
Zašto se glas mijenja u pubertetu? Normalno je da 'puca' ili 'preskakuje'
Dječaci u pubertetu prolaze mutaciju glasa. Često im se događa 'pucanje' glasa ili njegovo 'preskakanje', što je normalno.
08:33 16 h 03.10.2026
Dio studenata može dobiti popust na stanarinu: Pogledajte razliku u cijenama
'Osjetljivim' skupinama studenata neki studentski centri umanjuju iznos mjesečne stanarine u domu. Zagreb kao najveći nije među njima.
08:32 16 h 03.10.2026
Matica umirovljenika dobila novi prostor: Mjesto susreta i programa za starije
Imotska Matica umirovljenika od Grada je dobila novouređeni prostor. Nalazi se na novoj tržnici, gdje će se provoditi mnoštvo programa za starije.
08:15 16 h 03.10.2026
Dvije trećine umirovljenika ispod prosjeka: Radničke mirovine od 89 do 1.864 eura
Prosječna mirovina po općim propisima prešla je 700 eura, ali oko 70 posto umirovljenika nalazi se ispod prosjeka ili na samoj granici.
08:15 16 h 03.10.2026