Gradi se najduži željeznički tunel na svijetu: Probijaju ga hrvatski rudari i 'blizanke' od tisuće tona

Dugi niz godina gradi se budući najduži željeznički tunel na svijetu - bazni tunel Brenner. Na golemom gradilištu angažirano je osam TBM-ova, takozvanih tunelskih krtica, koje poput megabušilica razbijaju stijene i otvaraju podzemne prolaze. Prije gotovo šest mjeseci službeno je probijen istražni tunel Baznog tunela Brenner, čime su Italija i Austrija po prvi put povezane ispod Alpa.

Radove na talijanskoj strani izveo je konzorcij predvođen Webuildom, a stroj za bušenje Flavia završio je put dug više od 14 kilometara. U svemu tome veliku su ulogu odigrali i hrvatski rudari, radnici iz cijele zemlje, od Karlovca do Dubrovnika, koji su još krajem kolovoza probili testnu cijev poznatu kao EKS, a potom i prvi prošli tunelom te spojili dvije države. Na projektu u cjelini radi više od stotinu hrvatskih radnika.

U posljednjih mjesec dana zabilježen je značajan napredak na gradilištu Pfons-Brenner, gdje TBM-ovi, blizanke Wilma i Olga, nastavljaju probijati kilometre stijena i približavati se završetku radova.

Napredak Wilme i Olge

TBM Wilma, koja je započela s radom 18. rujna 2024., već je iskopala više od pet kilometara u zapadnoj glavnoj tunelskoj cijevi. Napredujući prema sjeveru duž trase duge nešto više od 7,4 kilometra, dovršila je oko 70 posto radova, dok je preostalo još približno 2,4 kilometra tunela.

Istodobno, u istočnoj glavnoj tunelskoj cijevi napreduje i TBM Olga, koja je već prešla polovicu svoje trase duge nešto više od 7,6 kilometara. Olga je nedavno dosegnula granicu od četiri kilometra iskopa te s preostalih oko 3,6 kilometara ulazi u završnu fazu radova.

tunel Brenner | Foto: Tunnel Brenner

Završna faza velikog projekta

Zajedno su ova dva 'diva u planini' dosad iskopala više od 9 kilometara tunela, dok je ukupno predviđeno oko 15 kilometara, što znači da je preostalo manje od šest kilometara iskopa. Završetkom njihova rada bit će okončani mehanizirani iskopi na gradilištu Pfons-Brenner, ali i na cijelom projektu Brennerskog baznog tunela, budući da su Wilma i Olga posljednji aktivni TBM-ovi.

Ovaj veliki infrastrukturni pothvat ima i snažnu simboliku, što se vidi i u imenu TBM-a Olga, koje znači 'blagoslovljena'. Time se želi naglasiti zaštita i sigurnost radnika koji svakodnevno rade u zahtjevnim uvjetima duboko u planini. Projekt BBT tako ulazi u ključnu fazu, uz snažan doprinos razvoju buduće europske željezničke mobilnosti.

tunel Brenner | Foto: Tunnel Brenner

Jedinstven projekt i simbol europske suradnje

Istražni tunel Brennera, po svojoj duljini i tehničkoj izvedbi, jedinstven je u svijetu. Smješten između glavnih tunelskih cijevi, omogućio je smanjenje geoloških i tehničkih rizika te osigurao veću sigurnost i učinkovitije održavanje budućeg sustava.

Kako ističu iz uprave BBT SE, Brennerski bazni tunel nije samo inženjerski pothvat nego i simbol europske povezanosti. Njegova izgradnja smanjit će pritisak na osjetljive alpske regije, potaknuti prelazak tereta s cesta na željeznicu te Italiju i Austriju pozicionirati kao predvodnice održive prometne politike u Europi.

tunel Brenner | Foto: Ghella

Alpe kao izazov europskog prometnog povezivanja

Alpe su stoljećima predstavljale prirodnu prepreku razvoju europskih prometnih mreža. Stare željezničke trase prolazile su preko visokih prijevoja, s izrazito strmim nagibima koji su ograničavali kapacitete i brzinu.

Švicarska je 2016. otvorila bazni tunel Gotthard, dug 57 kilometara, koji je zahvaljujući minimalnim nagibima revolucionirao željeznički promet kroz Alpe. Dvije glavne cijevi tog tunela iskopane su TBM-ovima proizvedenima u Schwanauu.

Sljedeći veliki projekt, nakon Gottharda i Brennera, jest bazni tunel Mont Cenis, ključna karika nove željezničke veze između Lyona i Torina. Za potrebe tog projekta naručeno je šest novih TBM-ova i dodatna prateća tehnologija za više od 70 kilometara tunela.