Cijene nekretnina u Hrvatskoj su zaista visoke: Još jedna usporedba to potvrđuje

Statistike pokazuju kako su cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle, najviše u Hrvatskoj. Usporedbom cijena kupnje i najma nekretnina u metropolama, drugim najvećim gradovima i najmanje razvijenim sredinama Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, uz podatke o prosječnim plaćama, lako se može zaključiti kako imamo najveći standard, ali i najskuplje ‘kvadrate’. Pritom je najam stana skuplji, primjerice, u Splitu nego u Zagrebu, a cijene novih stanova u Banjoj Luci i Novom Sadu su otprilike jednake.

Cijene nekretnina porasle su u čitavoj Europskoj uniji, a kako navodi Eurostat, najveće poskupljenje na godišnjoj razini zabilježeno je u Hrvatskoj. Iako su rasle i plaće, one ipak ne mogu pratiti rast cijena nekretnina.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrđuju to, jer su cijene stambenih objekata prošle godine u odnosu na pretprošlu bile više za 14,8 posto. Cijene novogradnje su porasle za 17,5 posto, a starogradnje za 14,5 posto. Konkretno, cijena ‘kvadrata’ stana je u Hrvatskoj viša za 573, a u Zagrebu za 875 eura. Pritom je prosječna plaća porasla za otprilike 150 eura.

Slična je situacija u regiji, odnosno našem susjedstvu. Novinarka N1 Ana Sorić istražila je cijene nekretnina u Srbiji te Bosni i Hercegovini te ih usporedila s cijenama u Hrvatskoj. Promatrajući podatke s Njuškala, DZS-a, službene stranice Grada Zagreba, portala 4zida.rs te Republičkog geodetskog zavoda Srbije (RGZ), usporedila je cijene u glavnim gradovima, drugim gradovima po veličini te u slabije razvijenim sredinama u sve tri zemlje.

Tako je usporedila stanje u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu, zatim u Splitu, Novom Sadu i Banjoj Luci kao drugim najvećim gradovima te u Vinkovcima, Bojniku i Stocu. Naravno, cijene mogu varirati zbog dostupnosti podataka, ali i ponude nekretnina na tržištu.

Zagreb je najskuplja metropola

Tako za prodaju stanova u Zagrebu postoji više od 9.000 oglasa. Ujedno, riječ je o najskupljim stanovima u analizi. Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.256 eura. No, za četvorni metar stana u starogradnji potrebno je izdvojiti od 1.750 do 4.900 eura, dok je za kupnju ‘kvadrata’ novogradnje potrebno između 2.200 i 12.000 eura.

Što se tiče najma, garsonijere su najjeftinije s prosječnim cijenama od oko 450 eura. Najam jednosobnog stana košta 100 eura više. Za dvosobni stan potrebno je izdvojiti 670, a za trosobni u prosjeku 750 eura.

U Beogradu je prosječna plaća dosta niža nego u Zagrebu, svega 876 eura. No, četvorni metar stana za kupnju u starogradnji košta između 1.493 i 3.382 eura. U novogradnji se cijene kreću od 1.305 do 3.619 eura po metru četvornom.

Što se tiče najma, cijene se kreću sukladno sobnosti; od 271 eura za garsonijeru do 704 eura za dvosobni stan. No, najam dvoipolsobnog stana u Beogradu košta u prosjeku 671 eura, što je za 33 eura manje od najma dvosobnog stana.

Prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi 611 eura, a za taj novac se gotovo može kupiti ‘kvadrat’ stana u starogradnji. Cijene se u starijim zgradama u Sarajevu kreću od 740 pa do 4.690 eura po metru četvornom, što je skuplje i od Beograda. U novogradnji se, pak, cijene kreću od 1.102 do 3.588 eura.

Što se najma stanova u Sarajevu tiče, cijene se u prosjeku kreću od 277 eura za garsonijeru, 314 eura za jednoipolsoban stan, 434 eura za dvosoban, dok je za trosoban potrebno izdvojiti 720 eura na mjesec, gotovo kao u Zagrebu.

Split skuplji čak i od Zagreba

Što se tiče gradova koji su drugi po populaciji u svojim zemljama, po cijenama prednjači Split. Prosječna plaća u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2021. godini iznosila je 852 eura. No, cijene stanova po metru četvornom u starogradnji se kreću između 1.900 i 4.900 eura, što je gotovo jednako kao u Zagrebu. No, početna cijena u novogradnji od 3.100 eura je viša nego u Zagrebu, dok je cijena od 7.900 eura ipak niža nego u metropoli, piše Sorić za N1.

Što se tiče najma, garsonijere koštaju u prosjeku 600 eura, jednosobni stanovi 700, dvosobni 850, a trosobni čak 1.000 eura, što je najviše od svih promatranih gradova.

U Novom Sadu je prosječna plaća od 832 eura približna onoj u Splitu. No, cijene nekretnina za kupnju ili najam su znatno niže. Za stan u starogradnji potrebno je izdvojiti od 1.620 do 2.846 eura po metru četvornom, dok su cijene u novogradnji od 837 do 3.556 eura. Cijene najma se kreću od 254 eura za garsonijeru do 575 eura za dvoipolsoban stan, što je gotovo jednako kao i u Banjoj Luci.

Prosječna plaća u tome gradu iznosi 644 eura, što je niže od Splita i Novog Sada, ali i više nego u Sarajevu. Za taj novac je čak i moguće kupiti ‘kvadrat’ stana u starogradnji, s obzirom na to da je najniža navedena cijena 394 eura. Najskuplji ‘kvadrati’ starogradnje kreću se oko 2.675 eura.

Novogradnja, pak, također ima relativno nisku početnu cijenu od 825 eura po četvornom metru. No, najviša cijena novih stanova se kreće oko 3.257 eura po četvornom metru, što je gotovo na razini Novog Sada.

Slabija ponuda i potražnja u slabije razvijenim mjestima

U slabije razvijenim mjestima manja je ponuda i potražnja za stanovima, pa je logično da je bilo i manje dostupnih podataka. Tako je prosječna plaća u Vukovarsko-srijemskoj županiji 2021. godine bila 814 eura te je jedna od najnižih u Hrvatskoj.

Cijene stanova za kupnju se kreću od 714 do 1.700 eura po metru četvornom, a na oglasnicima je dostupan samo jedan stan od 62 ‘kvadrata’ po cijeni od 300 eura.

U Bojniku, jednoj od 19 najnerazvijenijih općina u Srbiji, prosječna plaća je 467 eura te je statistički najniža u toj zemlji. Stoga ne čudi da je ondje ove godine prodan samo jedan stan, od 43 ‘kvadrata’ po cijeni od 9.500 eura, odnosno za ‘samo’ 221 eura po četvornom metru. Podataka o najmu nema.

Za Stolac u BiH nema podataka o prosječnoj plaći, niti cijenama najma. Trenutno se prodaje jedan stan od 70 metara četvornih po cijeni od 71.866 eura, odnosno 1.026,65 eura po ‘kvadratu’.