Paromlin se gradi, a oko gradilišta ruševine: Jedna zgrada je kulturno dobro, čije su nekretnine?

Paromlin je trenutno najviše poodmaklo i najskuplje gradsko gradilište u Zagrebu. Na gradilištu traju rekonstrukcija i dogradnja budućeg društveno-kulturnog centra i knjižnice na skoro 36.000 kvadrata. No, dok su radovi u punom jeku, neobično je što su uz ogradu priljubljene stambene zgrade u prilično lošem stanju. Ovi objekti i dalje su na katastarskim česticama vlasnika Osmi maj Paromlin. Doznali smo jesu li građevine ugrožene i planira li Grad s vremenom preuzeti i ta zemljišta.

Paromlin je najskuplji od deset strateških gradskih projekata za koje su pripremljeni novci u proračunu za tekuću godinu. Rekonstruirat će se za najmanje 94 milijuna eura, a samo vrijeme će pokazati točnu cifru. No, jeste li ikada prolazeći uz ovo mega gradilište uočili nešto krajnje neobično?

Zemljište na kojemu se uređuje i dograđuje legendarni objekt gradske industrije pripada Gradu Zagrebu. No, čestice sa naseljenim ili nenaseljenim zgradama ili kućama oko Paromlina doslovce su priljubljene uz ogradu mega gradilišta te se svakodnevno tresu pod udarima Kamgradovih bagera i bušilica. Doznali smo ima li tu Grad kakve planove i što se sprema.

Ruševne zgrade na Kamgradovoj ogradi

Na prostoru oko Paromlina, već je dobro poznata stvar, planira se izgradnja multimedijalne Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin. Iz Grada Zagreba nerijetko se ističe da je riječ o jednome od najvažnijih projekata za budućnost grada. Tu su u planu knjižnica na četiri etaže, multifunkcijska dvorana, izložbeno-galerijski prostor, prostori za učenje i još neki sadržaji, a sve što je u planu trebalo bi se prostirati na ukupno gotovo 36.000 četvornih metara.

No, pogleda li se situacija u katastru, ali i na samom terenu, mora se reći da je stanje – neobično. Dok je veći dio, onaj na kojemu se na koncu i gradi oslobođen za gradnju i ništa ne ometa gradnju, baš na samom rubu gradilišta nalaze se nekretnine smještene na česticama koje nisu u vlasništvu grada. Blizina tih objekata bit će još više očita jednom kad se uklone ograde gradilišta, a važno je pitanje i jesu li one sigurne samo nekoliko metara od žarišta građevinskih radova.

Za nekoliko katastarskih čestica, kao vlasnik je naime i dalje upisana osoba Osmi maj Paromlin, a na tim katastarskim česticama nalaze se stambeni objekti. Konkretno, ovakvo stanje je na ukupno tri katastarske čestice. Osim tih, još je nekolicina katastarskih čestica su u vlasništvu drugih upisanih osoba, no nisu toliko blizu gradilištu. Iznenađeni zatečenom situacijom koju već neko vrijeme promatramo u čestim prolascima uz Paromlin, po tom smo se pitanju odlučili obratiti i Gradu Zagrebu, a evo što su nam iz Grada odgovorili.

Jedna zgrada kulturno dobro

U odnosu na sve nekretnine koje se nalaze u području buduće Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra na lokaciji Paromlin, kažu da Grad Zagreb aktivno rješava imovinsko-pravne odnose. Dodaju kako sve postupke zasad nastoje riješiti sporazumnim putem, ali da imaju spremnu i alternativu.

– Ukoliko mirno rješavanje vlasničko-pravnih pitanja sa vlasnicima nekretnina ne bude bilo ostvareno pokrenut će se postupci izvlaštenja, pišu iz Zagreba.

Vrlo je zanimljivo da je jedna od zgrada, ujedno ona najbliže zgradi Paromlina i smještena na katastarskoj čestici 414/5 k.o. Trnje kulturno dobro te je kao takva upisana u Registar kulturnih dobara RH. Budući da se nalazi uz sam rub gradilišta, hoće li radovi koji se svakodnevno odvijaju na gradilištu ugroziti njenu statiku? Iz Grada poručuju – zgrada je sigurna. Da bi to potvrdili, napominju da je za zaštićenu građevinu Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo postupak cjelovite obnove.

Ako već niste, ovdje popratite kako teče obnova Saborske palače na Gornjem gradu – priča vas neće razočarati.