Bauštelska reportaža: Širenje Peščenice, nove zgrade, a stare škole i ceste

‘Odrastao sam u naselju iz 80-ih, punom zelenila i parkova, ali to danas više ne možemo očekivati’, kaže nam stanar novog naselja na istoku grada. U njegovom novom kvartu, na uglu naselja Borongaj-Lugovi i Vukomerca, GIP Pionir je već digao pet zgrada, a u narednim godinama moglo bi ih biti izgrađeno još dva puta toliko. Nove zgrade odlično izgledaju, ali zasad niču bez parkova i zelenila koji su u novim kvartovima sve rjeđi. Veliki projekti stanogradnje rađeni su po ‘starom’ GUP-u koji ne traži popratne javne i društvene sadržaje. Iz Grada ističu da su pravila nastala za vrijeme prošlih gradskih vlasti, a evo što kažu iz Gradske četvrti.

U Zagrebu su svi željni stanova, ali novih zgrada skoro ni za lijek, a cijene nekretnina ne padaju. Podaci Ekonomskog instituta o cijenama nekretnina objavljene na stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuju da u općini Blato, na primjer, kvadrat u prosjeku vrijedi 2.307 eura. Na Črnomercu 2.833,71 eura, u Klari 2.305,28, a na Peščenici 2.544,49 eura.

No, svi znamo da u ove cifre ‘idu’ i ruinirane i luksuzne nekretnine. Novogradnja je cijeloj priči baš tražena roba, jer je nema dovoljno. To će vam reći svaki stručnjak u polju nekretnina, a jedan je i nama potvrdio kako je ovo još uvijek glavni problem tržišta.

Tvrtka GIP Pionir posljednjih godina iskorištava lokacije starih pogona na području Peščenice gdje grade nove zgrade. Nametnuli su se velikim projektima relativno pristojnih cijena, zbog čega im se novi stanovi vrlo brzo prodaju, ali cijene nisu ni niske. Korisnici foruma prije tri godine su komentirali da je kvadrat tu 3.000 eura, a po podacima na Pionirovim stranicama sad je 3.880 eura za jednosobne i 3.695 eura po kvadratu za ostale stanove. Na njihovim stranicama na Čavićevoj je zasad ‘dostupno’ pet višestambenih zgrada.

Prije koji dan smo prošetali tim naseljem u nastanku. Uočili smo tipičan ‘minus’ današnjeg urbanizma – nedostatak zelenila, iliti višak betona. Kako se priča da bi ovdje u idućih nekoliko godina moglo doseliti preko 6.000 novih ljudi, Grad smo pitali hoće li biti novih cesta, škola i vrtića, a razgovarali smo i s prolaznicima. Stigao nam je i odgovor iz Gradske četvrti.

Vlasnici 84 tisuće kvadrata

Na području gradske četvrti Peščenica, mjesnog odbora Borongaj-Lugovi, Zagreb dobiva novi kvart. Gradi se na uglu Ulice Marijana Čavića i Borongajske ceste. Prije koju godinu ovdje je prvo niknula ogromna građevinska jama za golemu zajedničku garažu za više zgrada. Prošlo je neko vrijeme prije nego je podignuto prizemlje prvog objekta. No, danas se na internet stranici izvođača može pogledati njih pet, a prilično je izvjesno da gradnji tu nije kraj.

Ovdje smo pisali o tome da je prema javno dostupnim podacima iz katastra i gruntovnice tvrtka Pionir trenutno većinski vlasnik zemljišta u zoni obuhvata između Getaldićeve ulice, Borongajske ceste, Čavićeve te Ulice grada Gospića. Zemljišta s godinama sigurno nisu samo tako otkupljivali, što pak potvrđuje Informatički sustav prostornoga uređenja (ISPU).

Na svojih 84.040 četvorna metra od 117.782 koliko pokriva tu zonu, Pionir bi, prema ishođenim dozvolama, ovdje mogao graditi još preko deset zgrada uz one koje su u prodaji ili useljive. Posljednje građevinsko zemljište kupljeno je od tvrtke Jamnica plus, iz koje su nam potvrdili da se kupnja zaključila siječnju ove godine. U članku u kojemu navodimo tu informaciju prenosimo i podatak s kojim je izašao Lider.hr, o tome da bi u narednih nekoliko godina ovdje moglo niknuti 6.000 stanova. Pioniru smo tada poslali upit o konkretnim planovima naselja, na koji nismo dobili odgovor.

Ako je informacija točna, bit će to ogroman priljev stanovništva pa je logično pitanje što će biti s postojećim prometnicama i pratećim javnim i društvenim sadržajima. Hoće li se išta promijeniti?

Nove zgrade, stare škole i ceste

Neupitno je da je ova zona super za gradnju. Osim obiteljskih kuća u smjeru naselja Vukomerec, u njoj su donedavno dominirale poslovne i industrijske građevine, možda pokoje skladište. Ondje gdje ima kuća, na granici mjesnih odbora Vukomerec i Borongaj-Lugovi nalazi se DV Cvrčak, a relativno blizu je i Osnovna škola Vukomerec.

U suprotnom smjeru, na Volovčici i Donjim Sveticama još su tri vrtića, a južnije, na Ferenščici, također tri. Što se tiče osnovnih škola, (donekle) blizu su spomenuta OŠ Vukomerec, OŠ Petra Preradovića, te OŠ Augusta Cesarca. No, škole su većinom sagrađene prije više desetljeća, zajedno s naseljima u kojima su nastale. Važno pitanje koji si mogu postaviti svi koji ovdje doseljavaju, ali i za Grad je: hoće li te škole postati preopterećene?

Ne može se zanemariti ni da unatoč odličnoj lokaciji, između autobusnog stajališta i vrlo blizu tramvajskoj zoni, u naselju manjka sadržaja. U nekoj od novih zgrada može se očekivati novi dućan, a u jednoj je ogroman prostor već pretvoren u teretanu. Blizu je kampus koji mnogi koriste za rekreaciju. No hoće li biti još parkova još je jedno pitanje za Grad Zagreb. Kao i planiraju li riješiti moguće probleme s kolapsima doseli li ovdje uistinu još nekoliko tisuća ljudi.

Nekoliko prolaznika pitali smo kako im je trenutno u naselju. Je li im ugodno ondje stanovati, što kažu na novo naselje i imaju li problema s mjestima u školama ili vrtićima, ili možda u prometu kad putuju od kuće i kući. Starosjedioci i nisu bili previše pričljivi, ali nam je jedan mladi prolaznik koji je otkrio da je podstanar u jednoj od novih zgrada rekao kako zasad s djetetom nema problema u vrtiću. Ali je dodao da će ‘valjda u naselju izgraditi nekakav park’. Ako neće, smatra, stvar je promašena.

‘Valjda će sad kad je donesen taj GUP’

Naravno, osim manjka zelenila, treba računati na to da će tisuće novih stanovnika staviti pritisak na svu infrastrukturu pa tako i na prometne pravce na kojima već nije bajno u prometnoj ‘špici’. Dok je investitor odgovoran za izgrađenost u svom obuhvatu i uređenje prostora među zgradama, te odlučuje kako će izgledati stanovi i unutrašnjost zgrada, komunalna infrastruktura ipak je briga Grada.

I prolaznik koji je komentirao da se u budućnosti uz beton nada vidjeti i malo zelenila je rekao i kako će valjda sad po donošenju izmjena GUP-a ‘Grad nešto riješiti s cestama’. Kaže, ovdje se već osjete gužve u ključnim satima. Gradu smo se obratili s upitom može li se uz nove zgrade očekivati popratne sadržaje ili nove prometnice. Odgovor ne ostavlja previše prostora optimizmu.

– Dozvole vidljive u sustavu ISPU zatražene su prije stupanja na snagu zadnjih izmjena Generalnoga urbanističkog plana i nalaze se na području gdje nije propisana obveza izrade detaljnijeg urbanističkog plana odnosno dozvole se izdaju direktnom provedbom GUP-a, pojasnili su iz Grada.

Naveli su kako zakonski okvir koji omogućuje izdavanje dozvola putem direktne provedbe GUP-a, bez detaljnijeg urbanističkog planiranja, rezultira situacijama poput ovog naselja, gdje opremanje komunalnom i javnom infrastrukturom zaostaje za privatnim investicijama u stanogradnju. Dodali su kako je planiranje i gradnja javnih građevina i uređenje javnih sadržaja uvelike opterećeno i imovinsko-pravnim odnosima kao i nedostatnim instrumentima provedbe plana.

Ipak će biti novi vrtić

Kako su naveli, za područje GČ Peščenica-Žitnjak, za predio omeđen Borongajskom-Getaldićevom-Čavićevom-Grada Gospića od prostorne dokumentacije na snazi je GUP te u manjem dijelu Urbanistički plan uređenja Ulica grada Gospića-sjeveroistok, donesen 2006., a izmijenjen 2012. godine. Prethodne gradske uprave koje su djelovale kad je donesena ta dokumentacija nisu adekvatno planirale javne sadržaje što i danas može dovesti do ‘problema u prostoru’, bez potrebne mreže javnih i društvenih sadržaja, kažu.

Ipak, uz to što se netom donesene izmjene GUP-a ne odnose na ovaj novi ‘kvart’, budući da su za gradnju dozvole donesene prije stupanja na snagu izmjena i dopuna, imaju neke planove.

– U pogledu onoga što Grad može učiniti vezano uz planiranje potrebne društvene infrastrukture na predmetnom području potrebno je istaknuti da je na obližnjem prostoru koji je obuhvaćen Urbanističkim planom uređenja Ulica grada Gospića-sjeveroistok planirana izgradnja predškolske ustanove kapaciteta do 6 skupina (za cca 120 djece), napisali su iz Grada, navodeći i kako planiraju dogradnju OŠ A. Cesarca. Podsjetili su kako ta i OŠ Petra Preradovića, škole kojima ‘pripada’ novo naselje zasad rade u jednoj smjeni.

Riječ stanovnika čuje se preko Gradske četvrti

Pitanja infrastrukture i javnih i društvenih sadržaja u bujajućem kvartu, kako doznajemo, s gradom je raspravljala i Gradska četvrt Peščenica. Na samom početku podsjećaju kako nemaju direktnu ingerenciju oko izgradnje cesta, no i da svake godine gradu predlažu prioritete za Program građenja cesta. Osim što aktivno pripremaju programe u kojima se razmatra rješavanje spornih pitanja za realizaciju za četvrt prioritetnih projekata, u doticaju s građanima čuli su stavove o izgrađenosti u ovom dijelu grada.

– Sa stanovnicima smo već godinama u komunikaciji oko preizgrađenosti koja se događa i čuli smo brojne frustracije. Također, na Ferenščici smo pokrenuli peticiju za uređenje zelene površine ispred novog gradilišta stambene zgrade te tražili privatnog investitora da osigura poslovni prostor za dječji vrtić, pišu nam iz Vijeća gradske četvrti o obližnjem novom stambenom naselju, također niklom na mjestu starog pogona. Bez intervencija u okolnoj infrastrukturi.

U skladu s informacijama koje smo dobili iz Grada, napominju problematiku postojećih urbanističkih planova uređenja koji jednostavno nisu uvjetovali građenje višestambenih zgrada uz javne i društvene sadržaje ili zelene površine unutar obuhvata Plana. Stoga sun a razini četvrti bili vrlo aktivni s prijedlozima, kako za izmjene GUP-a, tako i za izmjene određenih UPU-a. No, kako smo čuli, za već izdane dozvole vrijede ‘stara pravila’.

Veliki prometni projekti

No, neke stvari se jesu postigle, i promjena će biti. Kako ističu iz mjesnog odbora, u Programu za nove projekte prioritetan je bio proces rješavanja imovinsko-pravnih odnose za produljenje Ulice grada Gospića koje se sprema s podvožnjakom do Mandlove i nathodnikom za biciklistički i pješački promet. Kao i rješavanje imovinsko-pravnih problema za produljenje i proširenje Ulice grada Vukovara.

Za taj projekt, kako smo pisali u kolovozu, za izradu idejnih projekata odabrana je tvrtka Geoprojekt, a budući da nije bilo žalbi, upravo je dodijeljen ugovor. Prisjetimo se, projektni zadatak navodi da će se cesta proširiti u zahvatu od Donjih Svetica do Čavićeve, a rekonstrukcija bi potom zahvatila i Čavićevu – sve do Borongajske ceste. Nakon tog bi zahvata prometnica mogla bolje disati i s novim automobilima koji će tu doći.

Rekonstrukcija Vukovarske s tramvajem, projektni zadatak (EOJN)Detalje pak o novoj tramvajskoj zoni otkriva projekt ZET-a. Dok bi se u prvoj etapi razmjestilo neke postojeće stanice, druga uključuje produžetak tramvajske pruge. U toj etapi, tramvaj bi se ‘proveo’ od stanice ‘Ferenščica’ do Grafičkog fakulteta, pa do Borongajske-Kampus. Odatle bi prva stanica (na kampusu) bila Žminjska, a druga i posljednja, Kampus.

Inače, stanovništvu bi puno značila i aktivacija stanice za vlak poviše kampusa, koja bi s ‘probijanjem’ Mandlove itekako unaprijedila putovanje ovim dijelom grada i povezala više vrsta prometa. O svim pitanjima kojih smo se dotakli u tekstu htjeli smo čuti i stav mjesnog odbora te gradske četvrti, no do trenutka objave članka nismo dobili odgovor. O novom javnom gradskom parku u zoni Donjih Svetica pročitajte ovdje, a tu pronađite preostale bauštelske reportaže.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.