Hrvatska lani izgubila preko tisuću stanova, evo zašto su srušeni i u kakvom su bili stanju

Dok se velike urbane sredine u Lijepoj našoj posljednjih godina bore s kroničnim nedostatkom stambenog prostora, posebno onog vezanog uz dugoročni najam i priuštivo stanovanje, istovremeno kontinuirano ostajemo bez stotina stanova koji se uglavnom ruše kako bi ustupili mjesto za skupu novogradnju privatnih investitora. Slučaj je to bio i u 2024. godine u kojoj je srušeno preko tisuću stanova, od kojih čak 77,3% u velikim gradovima, a gotovo polovica kako bi se stvorila slobodna parcela za novogradnju. Naime, prema opremljenosti instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi srušeni stanovi su imali električnu struju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a njih preko 90% i kupaonicu.

U 2024. godini stambeni fond u Hrvatskoj smanjen je za 1.093 stana, stoji u godišnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje predstavlja analizu podataka prikupljenih od upravnih tijela velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležnih za upravne poslove graditeljstva, Državnog inspektorata – Sektora građevinske inspekcije te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zašto se rušilo?

Razlozi isključenja stanova iz stambenog fonda su: gradnja novih građevina (42,9%), elementarne nepogode (35%), dotrajalost i drugi razlozi (9,8%), nezakonita gradnja (10,3%) i prenamjena u nestambeni prostor ili spajanje dvaju ili više stanova u jedan stan (2,0%).

Tako je lani srušeno 469 građevina ukupne korisne površine od 42.941 kvadrata kako bi se na njihovoj lokaciji izgradio novi stambeni objekt, a njih 382 ukupne korisne površine 23.633 srušeno je na račun elementarne nepogode. Zbog prenamjene prostora srušeno je njih 22 ukupne korisne površine 2.147 kvadrata, a zbog nezakonite gradnje uklonjeno je njih 113 ukupne korisne površine 5.188 kvadrata.

Uvjetnost i lokacija srušenih nekretnina

Prosječna veličina srušenih stanova iznosi 75,4 kvadrata, od ukupnog broja stanova, njih 58,7% su bili jednosobne i dvosobne stambene jedinice. Prema opremljenosti instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi su stanovi imali električnu struju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a njih 90,5% kupaonicu.

Ovo podatci svakako su u skladu s zaključkom da se većina stambenih jedinica nije rušila zbog neuvjetnosti nekretnine za stanovanje, već kako bi se lokacija ustupila za novogradnju. U skladu s ovim podatcima, očekivano, najviše je srušenih nekretnina vezno u urbane sredine. Pa je tako od njih 1.093 čak 77,3% srušeno u gradovi, a bitno manje, 22,7% u ‘ostalim naseljima’, odnosno ruralnim sredinama.

Osnova za rušenje

Svi objekta srušeni su prema projektu za uklanjanje građevine. Ovisno u razlogu rušenja uz projekt je trebalo priložiti i prethodno ishođenu građevinsku dozvolu na temelju koje je predviđeno uklanjanje prije izgrađene zgrade (s jednim ili više stanova) radi građenja zamjenske građevine.

Odnosno, dozvolu za rekonstrukcije građevina kojima se stambeni prostor prenamjenjuje u nestambeni ili se dva stana ili nekoliko njih spaja u jedan stan; rješenje građevinske inspekcije kojim se investitoru, odnosno vlasniku naređuje uklanjanje izgrađene zgrade s jednim ili više stanova; druge dokumente o rušenju zgrada sa stanovima (npr. rušenje zbog elementarnih nepogoda kao što su potresi, poplave, zatim klizišta, požari i drugo).

Treba reći kako se ovo izvješće DZS-a odnosi samo na potpuno srušene zgrade u kojima se nalazio jedan ili više završenih stanova. Prema tome, ne obuhvaća oštećene zgrade sa stanovima koji se namjeravaju popravljati, ni srušene zgrade u kojima nije potpuno završen nijedan stan.

Velika osiguravajuća kuća rasprodaje nekretnine po Hrvatskoj, doznajte ovdje što ‘daju’ za 5,7 milijuna eura.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.