Reakcije na Kućni red: Trn u oku pušenje marihuane, hranjenje golubova i 'krađa' zajedničke struje

Nacionalni Kućni red prema novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada bit će unificiran, a propisuje ga ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo Pravilnikom koji je prije desetak dana upućen u savjetovanje s javnošću i okupirao javnost. U kratkom vremenu prikupio je preko 500 komentara suvlasnika stambenih zgrada koji imaju što reći kada je u pitanju reguliranje njihove svakodnevice. Od onih koji žele ograničiti pasivno udisanje dima marihuane preko balkona i napa, do onih koji žele ukinuti mogućnost potrošnje ‘zajedničke’ struje vlasnicima električnih vozila.

U 2025. na snagu treba stupiti Pravilnik o kućnom redu koji će biti obvezujući na nacionalnom nivou, a koji se do 20. travnja nalazi u javnom savjetovanju. Pravilnik je općeg karaktera, sadrži 24 članka koji se odnose na pravila korištenja zajedničkih prostora u zgradi.

Pravilnikom se propisuje kućni red na način da se određuju dopuštene razine buke i sprječavanje nakupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, navodi se satnica kućnog reda i mira te odstupanja u iznimnim slučajevima. Tu su i obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove, a među kojima se ističe kako je svaki suvlasnik obvezan predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt svojih najmoprimaca.

Pravilnik je unutar samo desetak dana javnog savjetovanja pobrao preko 500 komentara suvlasnika koji upozoravaju na nedovoljno razrađene stavke, te predlažu uvrštenje novih o kojima se nije mislilo prilikom kreiranja dokumenta. Među komentarima ima stvarno svega, a zaključak koji se nameće njihovim pregledom je da u hrvatskim stambenim zgradom kultura življenja i međusobnog uvažavanja suvlasnika i/ili stanara nije na visokom nivou.

Buka i građevinski radovi

Najviše komentara dobio je članak 8. Pravilnika koji nosi naslov ‘sprječavanje buke‘. Prema Pravilniku stanari ne smiju vikom, glasnom glazbom, kućnim radovima ili na neki drugi način stvarati ili omogućiti stvaranje neprimjerene buke ili narušavati red i mir u zgradi, a posebno radnim danom u razdoblju od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, te neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati.

Kućni red ostavlja mogućnost da se u stanovima mogu održati, primjerice, proslave, ali one moraju biti najavljene dva dana prije održavanja i ne smiju trajati dulje od ponoći. Upravo je ova odredba naišla na puno negodovanja. ‘Zgrade i stanovi nisu za tulume i proslave, prošla su ta vremena. Obavezno izbaciti’, poručuje jedan suvlasnik. Duga suvlasnica se pak pita kako regulirati buku iz noćnog kluba u zgradi koji ima živu glazbu i DJ-a do jutra.

Kako u buku spadaju i građevinski radovi koji se, kažu mnogi, u zgradama često izvode upravo vikendom i u poslijepodnevima satima kao ‘fuš’, traži se uvođenje većih ograničenja poput subotom do 14 sati, a nedjeljom i blagdanima uz potpunu zabranu. Ovdje jedan suvlasnik upozorava i da Kućni red ne definira dozvoljenu razinu buke, tko će ju mjeriti, kada i kako. Dok suvlasnica predlaže da bi radove trebalo dozvoliti samo radnim danima kad je većina stanara iz zgrade odsutna, što bi ‘uvelike spasilo psihičko zdravlje stanarima, osobito u velikim zgradama gdje nema vikenda kad se nešto ne buši’.

Djeca i kućni ljubimci

U kontekstu buke zanimljivi su komentari koji se odnose na djecu i kućne ljubimce. Tako se predlaže da roditeljima treba zabraniti da mlađu djecu ostavljaju u zajedničkim dijelovima zgrade bez nadzora. A dok se smatra kako se manjoj djeci (do 7 godina) treba tolerirati buka na koju roditelji ne mogu utjecati,  za pse milosti nema.

Jedna suvlasnica predlaže dopunu pravilnika koja bi glasila da su ‘vlasnici pasa u stambenim zgradama dužni osigurati socijalizaciju i odgoj svojih pasa kako bi se omogućio miran suživot sa susjedima. Psi ne smiju kontinuirano lajati, zavijati ili na drugi način uznemiravati ostale stanare, osobito u razdobljima odmora (npr. noćni mir i dnevni odmor). U slučaju da pas učestalo remeti kućni red svojim lavežom, stanari mogu prijaviti problem nadležnom tijelu, poput komunalnog redarstva ili policije, koji će provesti procjenu situacije’, stoji u komentaru.

Pušenje marihuane i za što se (ne)smiju koristiti balkoni

Kada su u pitanju imisije koje mogu štetiti stanarima ili im smanjiti kvalitetu života među komentarima je poprilično šokantan broj suvlasnika koji žele da se Kućnim redom zabrani konzumacija marihuane, kako na balkonima, tako i u stanovima u prostorijama koje imaju napu! Jedna se suvlasnica pita: ‘Kako spriječiti susjede koji redovito konzumiraju lake droge (travu) u svom stanu, zbog čega moramo cijelo ljeto zatvarati prozore jer nam smrde u našem stanu? Policija ih ne može sankcionirati jer je to samo prekršaj i za osobnu upotrebu te nemaju pravo ući u njihov stan. Tko će onda i kako utvrditi i sankcionirati to?’.

Kada su u pitanju balkoni gotovo identični komentari kao za marihuanu zabilježeni su za cigarete. No, to nije sve. Jedan suvlasnik bi u Kućni red uvrstio ‘zabranu kuhanja i pečenja roštilja na balkonima i lođama što zbog mirisa koji se širi, ali i zbog zaštite od požara’. Vezano uz balkone ističe se i da bi u Kućnom redu dobro došla stavka koja bi ograničila ili zabranila korištenje jacuzzija i bazena na balkonima i terasama uz objašnjenje kako u stanovima koji se koriste kao apartmani za iznajmljivanje turistima isti stvaraju veliku buku, naročito u večernjim satima.

Zanimljivost koja se u ovom kontekstu ponavlja među komentarima je traženje zabrane za hranjenje golubova i ‘divljih životinja’. Suvlasnici pišu ‘velik broj ljudi sa zgrada baca kruh i hrani ptice koje onda u jatima slijeću po balkonima’. Pod povećalom je i hranjenje mačaka lutalica što je, kaže jedan suvlasnik, potez kojim se iz kanalizacije privlače štakori. ‘Nije usamljen slučaj da se štakori pojave u WC školjkama i na zadnjim katovima’, jedan je o zabrinjavajućih komentara.

Tende i klime

Jedan se suvlasnik osvrnuo i na činjenicu da je Kućnim redom detaljno regulirano zalijevanje cvijeća kako bi se izbjeglo oštećenje zgrade, ali, s druge strane, nije niti spomenuto kako zaustaviti oštećenja koja nastaju od kondenzata klimatizacijskih uređaja. Ovdje se predlaže kako Kući red treba nalagati da kondenzat mora biti spojen u kanalizaciju, te da se voda iz klima ne smije cijediti po fasadi, padati po prozoru ili balkonu susjeda ispod, na cestu ili nogostup. ‘To je uobičajena i masovna pojava jer skoro svatko ima klimu a teglu s cvijećem rijetko tko’, kaže suvlasnik.

U komentarima se nižu negativne reakcije i na odredbu Kućnog reda koja zabranjuje na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa postavljanje tendi, roloa ili sjenila osim u slučaju kada natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.

Zabrana stavljanja tendi i sjenila je zbilja besmislena, tvrdi jedan od suvlasnika. ‘Koja je svrha balkona ako se na njemu ne može boraviti? Ukoliko je orjentacija jug/zapad, tko može boraviti na temperaturama 40 stupnjeva i više? Osim toga, spuštanjem rolo vertikalne tende se u vrijeme vrućina značajno smanjuje temperatura u stanu čime se i smanjuju troškovi hlađenja’, stoji u jednom od komentara.

Dodaje se i kako ova odredba može funkcionirati u novogradnjama koje danas obično imaju riješen jednoobrazni sustav zasjenjenja. No, u starim zgradama ne. ‘Određivati nekome natoplovičnom većinom da li će postaviti tendu ili ne ili suncobran je van svake pameti’, piše u komentarima.

Punjenje električnih vozila

Zanimljivo, vezno uz više članaka Pravilnika, suvlasnici ističu kako se ovaj dokument ne dotiče relativno novog problema u stambenim zgradama, a to je punjenje električnih vozila tzv. ‘zajedničkom strujom’ što, kako smo mogli pročitati, uopće nije rijetkost. ‘Svako punjenje frižidera, e-bike i e-automobila zajedničkom strujom iz zajedničkih prostora, treba biti strogo kažnjivo povećanjem pričuve. Takvi suvlasnici moraju o svom trošku napraviti vlastitu punionicu s vlastitim brojačem unutar svoje garaže ili odlukom većine na predviđenom mjestu’, jasan je jedan suvlasnik.

Na ovu temu u komentarima smo pronašli i zanimljivu opasku koja detaljno navodi kako punjenje električnih uređaja u zajedničkim prostorijama može ozbiljno ugroziti zdravlje i živote svih stanara zgrade. ‘Svi ti uređaji imaju litijske baterije koje su jako zapaljive, brzo razvijaju temperaturu iznad 1000 Celzijusa i ne mogu se gasiti uobičajenim medijima’, piše u komentaru.

Dodaje se i kako je velika opasnost činjenica da se baterije spomenutih uređaja često pune bez nadzora, te da njihovi vlasnici znaju ostaviti vozila na punjenju daleko duže nego li je dozvoljeno i/ili sigurno. ‘Baterija se puni 4,5  do 5 sati maksimalno i nakon punjenja utikač se mora izvući iz utičnice. Zna se da su takve baterije opasne za vrijeme punjenja i 1 sat nakon završetka punjenja, jer se jako zagriju’, stoji u komentaru.

Doznajte ovdje detalje o stanovima u vlasništvu Grada Zagreba.