Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 17 h 12.11.2026

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: baustela.hr
Osijek je sveučilišni grad od 1975. godine, od kada se u srcu Slavonije uvelike ulaže u sveučilišnu infrastrukturu. Kroz 50 godina tako su se ovdje gradile brojne zgrade obrazovne namjene, a jedna od najpoznatijih je kompleks Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek na Tenjskoj cesti.
Kada je 1980-ih izgrađen slovio je za jednu od najmodernijih obrazovnih ustanova u bivšoj državi. Imao je suvremene istraživačke laboratorije, kabinete, bogatu knjižnicu i kultni restoran. Danas je ovo samo opasna, ogoljela ruševina koja već više od 30 godina čeka bolje dane.
U povodu najave Ministarstva pravosuđa o izmještanju prenapučenog osječkog zatvora baš na ovu lokaciju posjetili smo ono što je od grandioznog fakulteta ostalo. Evo što smo zatekli.
Iako postoje dva prilaza kompleksu za automobile s Tenjske ceste, oba su popriječena metalnom ogradom. No, pješice se među sablasne zgrade može zaći, a u neke u njih i ući. Uz napomenu kako ovdje još uvijek ima vidljivo neistraženih dijelova u koje se nije kročilo nakon rata, te kojima iz opreza nismo prošli ni mi.
Do glavnog ulaza se pak lako stiže, iako se veliko parkiralište koje je bilo pozicionirano s desne strane više i ne nazire. Nakon pedesetak metara od ograde najprije s lijeve strane izranja zanimljiva zgrada restorana i knjižnice preko puta čijeg ulaza se proteže blok 2, odnosno dugački hodnik iz kojega su se nekada preko puta atrija granale predavaonice, te koji je bio poveznica za bočnu zgradu s kabinetima.
Desetak metara dalje dolazimo do u raslinje obraslog ulaza koji prepoznajemo tek po blijedo zelenom natpisu s prvom riječi imena fakulteta. U holu ove najveće zgrade kompleksa nalaze se ogromne rupe koje bi za manje sunčanog dana bile prava iznenadna opasnost. Hodamo po zemlji, pločica čiji se ostatci vide, više nema. Teško je i zamisliti koliko je netko morao imati veliku motivaciju da i njih povadi i odnese. Jednako kao i apsolutno sve instalacije! (za obilaska nismo naišli niti na jednu žicu, ventil, slavinu, utičnicu).
No, ipak, u zgradi smo pronašli rijetko u punom profilu funkcionalno stubište kojim se penjemo do vrha. Uspon nije lak. Na svakom odmorištu zatičemo nezaštićen otvor dizala, no bez komadića konstrukcije, samo sablasnu rupu. Čitave stepenice nema, niti rukohvata, a za vrijeme uspona sa svih strana zjapi samo praznina i goli beton ispunjen grafitima. Oni svjedoče da su se ovdje okupljali ili se još uvijek okupljaju neki koji se ne plaše tek tako.
S posljednjeg kata puca pak pogled na Osijek i Tenju, ali i na krovove ostalih zgrada, odnosno gotovo cijeli kompleks koji iz ove perspektive izgleda potpuno mrtav. Zarobljen u nabujaloj vegetaciji, kao u džungli.

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: baustela.hr

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: baustela.hr
Obišli smo i B blok čije su vizure samo pojačale osjećaj za gubitak i štetu. Na kat se ne može, sva stepeništa su demolirana. No, zato prizemlje govori tisuću riječi. Prolazak kroz dugački hodnik u prizemlju koji je, očigledno, cijelom dužinom pratio ostakljeni atrij i danas, bez obzira na sve, izgleda impresivno i sugestivno. Može se i bez starih snimaka, s arhitekturom kao nijemim svjedokom zamisliti kako je to nekada izgledalo.
U nizu smo zatekli i najveću, kaskadnu predavaonicu u kompleksu. Kao i sve drugo, potpuno ogoljenu, ali u tako prepoznatljivoj formi da se točno može vidjeti gdje su bile klupe, a gdje profesorska katedra.
Prošetali smo i oko kompleksa prateći staru kružnu šetnicu. Ono što je nekada bilo kultivirano zelenilo koje trebalo pružati hlad za vrijeme odmora sada je na nekim mjestima toliko gusto i neprohodno da se cijela trasa ne može obići.
Sve se čini kao savršen scenarij za neki apokaliptični film. Stoga i ne čudi informacija da se ovdje godinama igrao paintball, ali i da su mnogi zbog te igre stradali. Da to nije samo priča potvrdu pronalazimo u grmlju gdje se svako malo susrećemo s praznom ambalažom municije za ovu igru.
Jedino pohvalno u cijeloj priče je činjenica da osim spomenute paintball ambalaže, oko zgrada smeća nema. Doznajmo da je ovdje, prije nego li su postavljene ograde za automobile, napravljeno veliko čišćenje jer se prostor počeo polako, ali sigurno pretvarati u deponiju.

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: baustela.hr

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: baustela.hr
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek samostalno djeluje od 1976., u okviru RO Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra. U vrijeme osnutka na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu obrazovali su se diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije, smjer prehrambeno inženjerstvo, s dva usmjerenja, prehrambeno konzervno i prehrambeno ekstraktivno usmjerenje.
Istovremeno s osamostaljenjem započinje i izgradnja novog, modernog znanstveno-istraživačkog kompleksa na Tenjskoj cesti. Nakon završetka prve faze izgradnje novog objekta, 1980. fakultet se na ovoj lokaciji i uselio u zgradu u kojoj su bile smještene predavaonice, kabineti i prostori za dekanat.
Izgradnja kompleksa se nastavlja, te se 6 godina kasnije otvara i druga zgrada sa suvremenim studentskim i istraživačkim laboratorijima. Za potrebe studenata i svih zaposlenih u Biotehničkom znanstveno-nastavnom centru, 1989. otvoreni su suvremeni restoran ‘Gaudeamus’ te velika knjižnica pa je zaokružena infrastruktura na razini modernog sveučilišnog centra.
Fakultet je tada raspolagao s ukupno 6.500 kvadrata namjenskog prostora te je u to vrijeme već i kadrovski značajno ojačao. Znanstvenici su sudjelovali na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima čime su stvoreni svi preduvjeti za intenzivan nastavni i znanstveno-istraživački rad, kao i suradnju s privredom u kojoj su svoje zapaženo mjesto već imali brojni diplomirani inženjeri Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek. A onda je počeo rat.
Geografski položaj ovog top obrazovnog kompleksa mu je presudio. Spomenuta adresa na Tenjskoj cesti bila je crta bojišnice 1991. i 1992. godine, a oko fakulteta su pljuštale granate.
Ovdje treba spomenuti da su, prije nego li je postalo najgore, hrabri zaposlenici koji su ostali na Fakultetu uspjeli spasiti veći dio skupe opreme. Ona je smještena u podrumske prostore Privredne banke u Osijeku, da bi u prosincu 1991. bila prebačena u Zagreb. Zahvaljujući tome te naknadnom spašavanju namještaja, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek na novoj lokaciji kasnije je imao opremljene laboratorije i kabinete. Danas ima i potpuno novu, suvremenu zgradu, a stara je tek uspomena.

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan prošli je tjedan posjetio Osijek gdje je zajedno s gradonačelnikom, Ivanom Radićem, obišao novu lokaciju budućeg zatvora na prostoru bivšeg Poljoprivrednog fakulteta.
Gradonačelnik Radić naglasio je važnost izmještanja zatvora iz središta grada istaknuvši kako je Osijek jedan od rijetkih gradova koji ima zatvor u centru, i to u prekrasnom secesijskom nizu na Europskoj aveniji, jednoj od najljepših osječkih ulica.
– Zatvor je izgrađen još u 19. stoljeću i nalazi se u neposrednoj blizini gradske tržnice, gdje svakodnevno dolaze tisuće naših sugrađana. Stoga su Osječko-baranjska županija, Sveučilište i Grad Osijek uputili inicijativu Ministarstvu pravosuđa za njegovo izmještanje. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prepustilo je zemljište bivšeg Poljoprivrednog fakulteta Republici Hrvatskoj kako bi se na toj lokaciji izgradio novi zatvor, čime bi se zatvorski kompleks premjestio iz središta grada. Također, inicijativa predviđa da se na sadašnjoj lokaciji zatvora formira Trg pravde, na kojem bi bile smještene pravosudne institucije, rekao je gradonačelnik Radić.
Ministar Habijan istaknuo je da se ovaj projekt uklapa u širu strategiju modernizacije zatvorskog sustava u Hrvatskoj.
– Ne samo iz sigurnosnih razloga već i zbog razvoja grada, smatramo da je došlo vrijeme za osuvremenjivanje zatvorskog sustava. Osim toga, broj osoba lišenih slobode raste iz godine u godinu, a kapaciteti zatvorskih ustanova su preopterećeni. U ovom trenutku gotovo petina zatvorenika su osobe koje su osuđene ili osumnjičene za nezakonit ulazak, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo pravosuđa već je započelo projektiranje i izgradnju novih zatvora u Varaždinu i Lipovici, a također je potpisan sporazum za novi zatvor u Perušiću. Osijek je jedan od sljedećih koraka u tom planu, a stručne analize pokazale su da je predložena lokacija optimalna za izgradnju modernog zatvora, kazao je ministar Habijan.
Ministar je također naglasio da će financiranje projekta biti osigurano putem zajma Razvojne banke Vijeća Europe, slično kao i kod drugih planiranih zatvorskih projekata.
– Ključno je da smo postigli suglasnost svih relevantnih dionika. Zajedno s Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom, radit ćemo na izradi detaljnog plana i financijskog okvira. Svjesni smo da se ovakvi projekti ne realiziraju preko noći, ali prvi koraci su napravljeni i sada slijedi konkretna provedba, dodao je.
Očekuje se da će u nadolazećim mjesecima biti potpisan tripartitni sporazum između Ministarstva pravosuđa, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, nakon čega će započeti daljnje projektne aktivnosti.

zatvor Osijek | foto: baustela.hr

zatvor Osijek | foto: baustela.hr
Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ističu kako se projekt izgradnje zatvora/kaznionice u Osijeku nalazi u ranoj, preliminarnoj fazi te je sastavni dio šireg plana modernizacije zatvorskog sustava Republike Hrvatske. Taj plan, kažu, uključuje izgradnju objekata za smještaj ukupno 1.200 osoba lišenih slobode na različitim lokacijama, uključujući i Osječko-baranjsku županiju, odnosno Osijek.
– Bolji uvjeti u hrvatskim kaznionicama i zatvorima nisu važni samo za osobe lišene slobode, već i za službenike pravosudne policije te druge državne službenike, koji će zbog navedenih infrastrukturnih ulaganja, imati kvalitetnije i sigurnije uvjete rada. Permanentna prenapučenost kaznenih tijela u Republici Hrvatskoj jedan je od ključnih izazova zatvorskog sustava, zbog čega su ulaganja u novu zatvorsku infrastrukturu od presudne važnosti. Cilj ovih ulaganja jest osigurati suvremen i kvalitetan zatvorski sustav koji u potpunosti poštuje ljudska prava zatvorenika te omogućava njihovu učinkovitu resocijalizaciju, kažu iz Ministarstva, te dodaju kako je upravo osječki zatvor jedan od onih s izraženim problemom prenapučenosti zbog čega se planira graditi novi.
Analiza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazala je da predložena lokacija bivšeg Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku ispunjava sve potrebne kriterije za izgradnju novog zatvora/kaznionice.
– Prilikom izrade analize uzeti su u obzir ključni parametri, uključujući minimalnu ili preporučenu površinu svih dijelova zatvora po zatvoreniku, preporučenu maksimalnu katnost smještajnog dijela zatvora uzimajući u obzir sigurnosne aspekte, odgovarajuću vanjsku površinu za svakodnevni boravak zatvorenika, kao i sve potrebne prateće građevine koje podržavaju funkcionalnost glavnog objekta, objašnjavaju iz Ministarstva.
Što se tiče daljnjih koraka, validacija nacionalne metodologije za razradu i dimenzioniranje buduće zatvorske infrastrukture očekuje se od strane konzultanata koji će biti angažirani putem tehničke pomoći Razvojne banke Vijeća Europe.
– Trenutno su u tijeku pripreme za javnu nabavu konzultantskih usluga. Nakon dovršetka tog postupka, bit će moguće detaljnije govoriti o procijenjenim troškovima izgradnje novog zatvora/kaznionice, koji bi trebao imati kapacitet za 400 osoba lišenih slobode.
U međuvremenu stari Prehrambeno-tehnološki fakultet ostaje na vjetrometini. Hoće li realizacijom plana Ministarstva biti srušen do temelja ili će čvrsta betonska konstrukcija biti podloga za barem dio novog zatvora ostaje vidjeti. Kao i kakve će bit reakcije lokalne zajednice na nove susjede. Jedno je sigurno, ovdje će se konačno nešto ‘zakotrljati’, a Osječanima je to ipak najvažnije.

stari Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek | foto: baustela.hr
Ovdje pročitajte još zanimljivih bauštelskih reportaža.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 17 h 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 1 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 7 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 10 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 42 d 01.10.2026
Veličanstvena transformacija riječne obale: Na prostoru od 2,5 hektara, plato i tri poslovne zgrade
Talijanski ured osmislio je transformaciju obale rijeke u Podgorici. Promijenit će 2,5 hektara i novim poslovnim sadržajima povezati grad s Moračom.
16:10 1 d 11.11.2026
Kupci uz cijenu zemljišta plaćaju geodetske radove, uređenje okućnice, procjenu, upise, dio troškova oglasa i porez na promet nekretnina.
10:34 1 d 11.11.2026
Nakon dvije neuspjele dražbe, dio nekadašnje tvornice u središtu Bedekovčine nudi se za četvrtinu procjene.
06:15 1 d 11.11.2026
Država prodaje stan od 15 kvadrata bez WC-a i priključaka: Cijena je preko 50 tisuća eura
U državnoj ponudi našli su se i stanovi bez osnovnih priključaka, a za neke nekretnine traži više od 3.000 eura po četvornom metru.
16:33 2 d 10.11.2026
Aktualna gornja granica komunalnog doprinosa temelji se na prosječnim troškovima građenja iz 2018. godine, što više nema veze sa stvarnošću.
13:03 2 d 10.11.2026
Zgrada sagrađena 1980-ih morat će zadovoljiti nove funkcionalne i sigurnosne zahtjeve, ulog je 12 milijuna eura.
16:43 3 d 09.11.2026
Obuhvaćena su i rušenja na molovima, lukobranima i drugim građevinama uz obalu, uključujući zahvate do pet metara dubine pod morem.
16:20 6 d 06.11.2026
Kolike će biti plaće učitelja u 2027.? Izračunali smo koliko im nudi Vlada, a koliko traže sindikati
Za sad ništa o dogovora o plaćama za 2027. Izračunali smo koliko bi učitelji mogli zarađivati prema Vladinoj ponudi i zahtjevima sindikata.
16:23 12 h 12.11.2026
Dekan o budućnosti prometa: Današnji studenti radit će poslove koji još ne postoje
Na obrazovnoj konferenciji 'Idemo u srednju!' dekan FPZ-a Marko Šoštarić govorio je o tome što to znači za buduće prometne inženjere.
16:21 12 h 12.11.2026
Porez plaća 98.000 umirovljenika više nego lani: Sada su uplatili 20 milijuna eura
Više od pola milijuna umirovljenika s nestrpljenjem čeka ukidanje poreza na mirovine. Prosječno plaćaju oko 34 eura, ali neki će uštedjeti puno više.
16:29 11 h 12.11.2026
Sindikat umirovljenika traži mjesto u Vijeću HZMO-a: 'Rade protivno zakonu'
Već dulje vrijeme Upravno vijeće HZMO-a nema člana iz redova SUH-a. Sindikat umirovljenika traži da to bude Višnja Stanišić, ali Vlada ih ignorira.
16:28 11 h 12.11.2026