Vlasnici 2.158 nekretnina konačno će moći raspolagati svojom imovinom, evo i iznosa isplata

Pitanje zaštićenih najmoprimaca problem je koji Hrvatska ‘vuče’ već 70 godina. Nakon višegodišnjih rasprava, predstavljene su mjere za rješavanje ovog pitanja. Prikupljeni su i podaci za Registar stanova te je pristigao velik broj prijava za ‘rješavanje’. Najviše zahtjeva podnesena su u dva grada, a slijede još dva primorska. Sama operativna provedba mjera pak kreće početkom iduće godine.

Nakon što se niz godina raspravljalo o pitanju zaštićenih najmoprimaca Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provelo je  javno savjetovanje o Pravilniku o registru stanova u privatnom vlasništvu. Nastavno na prihvaćanje Prijedloga Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske koji se odnosi na položaj zaštićenih najmoprimaca, predstavljene su mjere za rješavanje tog problema. Prikupljeni podaci za Registar stanova konačno su otkrili broj zaštićenih najmoprimaca i podstanara, a u novoj godini kreće i provedba konkretnih mjera.

Zakonom je predviđeno 5 programskih mjera za trajno rješenje statusa osoba koje imaju status zaštićenog najmoprimca u stanu u privatnom vlasništvu. Među njima svakako se ističe najpopularnija – isplata zaštićenom najmoprimcu od strane Republike Hrvatske odgovarajućeg iznosa novčanih sredstava u zamjenu za ukidanje statusa zaštićenog najmoprimca.

Problem star 70 godina

Do 15. srpnja, prikupljali su se podaci za Registar stanova, kako bi od 2025. godine krenula provedba predloženih zakonskih mjera. Za vrijeme prikupljanja podataka najmoprimci su upozoreni da se, ne prijave li se u roku izlažu riziku izgubiti pravo na zaštićeni najam.

Netom je predstavljena provedba Zakona o načinu izvršenja Europskog suda za ljudska prava u skupini Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koji se odnosi na problem zaštićenih najmoprimaca star 70-ak godina. Ujedno je izrađen Registar stanova te Program mjera za koje će se ovih dana pokrenuti i postupak javnog savjetovanja.

Dogodine provedba mjera

Predsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je kako je Ministarstvo završilo izradu Registra stanova, odnosno centraliziranog popisa s podacima o svim stanovima u državi u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari. Na javni poziv Ministarstva zaprimljeno je ukupno 3.118 prijava koje se odnose na 2.158 nekretnina.

Trenutno se utvrđuju pojedini zahtjevi te se procjenjuje da će ukupan broj zaštićenih najmoprimaca biti za otprilike 25 posto manji od ukupnog broja prijava, rekao je o tome ministar Branko Bačić. Procijenio je da će biti oko 1.500 do 1.600 nekretnina ‘za rješavanje’. Od 12 gradova u kojima je podneseno 90 posto zahtjeva – u Zagrebu (989) i Splitu (437) ipak ih je podneseno najviše, a slijede Rijeka (153) i Dubrovnik (125).

Prijaviti su se trebali zaštićeni najmoprimci te vlasnici stanova, a za 1.151 nekretninu javila se samo jedna strana pa će se morati dodatno utvrđivati pravo stanje, naveo je ministar Bačić dodavši da je prosječna veličina stana u registru 65,6 metra četvornih. Ustroj Registra prva je od tri faze provedbe Zakona, a u tijeku je donošenje Programa mjera. On će biti u javnom savjetovanju od 29. studenoga do 14. prosinca 2024. nakon čega će do kraja godine biti usvojen na Vladi, a potom s početkom iduće godine kreće treća faza provedbe zakona – operativna provedba Programa mjera.

Najviša isplata 118.305 eura

Najatrakvnija mjera od 5 ponuđenih svakako je isplata zaštićenom najmoprimcu. Oni koji ju odaberu nakon isplate iseljavaju iz stana, te ga predaju u posjed vlasniku ili podredno Republici Hrvatskoj. Isplate će se ovom slučaju obavljati prema ‘cjeniku’ koji definira visinu isplate prema broju članova kućanstva i lokaciji stana.

Tako će, primjerice, samac za iseljenje iz stana koji se nalazi na području Grada Zagreba i jedinice lokalne samouprave uz more dobiti 60.945 eura. Dok će obitelj od 5 članova za istu nekretninu dobiti 118.305 eura.

Samac koji iseljava iz stana na području ‘ostalih dijelova Republike Hrvatske, dakle mimo Zagreba i prvog reda uz more, ima pravo dobiti 50.787,50 eura. Dok obitelj od 5 članova za istu nekretninu dobiva 98.587,50 eura.

Alternativa isplati

Oni koji ne žele biti isplaćeni imaju 4 alternative za rješavanje svog statusa. Najprije, to je opcija ukidanja zaštićenog najma na stanu uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom. U tome slučaju mu se priznaje status najmoprimca na istom stanu na neodređeno vrijeme u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o najmu stanova, a na temelju nagodbe stranaka. Ovo je ujedno i opcija od koje najviše strahuju vlasnici nekretnina.

Jedna mjera je preseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana koji predaje vlasniku u stan koji mu u najam daje Republika Hrvatska i za koji plaća državnu najamninu, uz pravo na otkup tog stana po cijeni koja se utvrđuje prema posebnoj formuli propisanoj Zakonom.

Opcija je i sklapanje ugovora između vlasnika stana i Republike Hrvatske o zamjeni stanova tako da vlasnik stječe pravo vlasništva na nekretninama u dotadašnjem vlasništvu Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska pravo vlasništva na stanu na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma. U ovom slučaju zaštićeni najmoprimca ostvaruje pravo na dom tako da mu se priznaje pravo otkupa tog stana od Republike Hrvatske po posebnoj cijeni.

Također, postoji i mogućnost sklapanja ugovora između vlasnika stana i Republike Hrvatske o kupoprodaji stana po tržišnim uvjetima. Uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje pravo otkupa tog stana od Republike Hrvatske po cijeni koja se utvrđuje prema posebnoj formuli.

Ovdje pročitajte sve o Nacionalnom planu stambene politike, kojem je cilj omogućiti priuštivo stanovanje za sve.