Sjećate li se zadružnog stanovanja? Da bi srezali troškove, ljudi su stanove i kuće gradili sami

Priuštivo stanovanje danas je top tema kada je u pitanju stambena problematika u Hrvatskoj. Zato smo se prisjetili jednog koncepta iz bivše države koji  je u ovome pravcu dobro funkcionirao. Riječ je o zadružnom stanovanju, nekada popularanom i korisnom načinu za osigurati krov za glavom i onima koji si dom u suprotnom ne bi mogli priuštiti. Iako se ovaj oblik priuštivog stanovanja pojavio još u 19. stoljeću, pravi zamah u Jugoslaviji je doživio taman na polovici 20. stoljeća pa je u 1950-ima skoro svaka gradska sredina imala svoju zadrugu. Oko 200 kuća Sloveniji koje je podigla suradnja zadrugara uskoro slavi 100 rođendan.

Zadružno stanovanje nekada je bilo vrlo popularan način za osigurati krov nad glavom, i to i za one koji si taj dom u drugim okolnostima ne bi mogli priuštiti. Po određenim parametrima, smatrano je i kao jedan od najkvalitetnijih i najodrživijih modela priuštive stambene izgradnje.

Utemeljen je na neprofitnoj prirodi, gdje se zajednički udružuju članovi kako bi izgradili domove – još od 19. stoljeća. Iako je primjera stambene zadruge mnogo, jedan od najprepoznatljivijih u Sloveniji uskoro će proslaviti sto godina postojanja.

Kuće u tri veličine

Prije nešto više od sto godina, naselje koje je u potpunosti organizirala stambena zadruga ‘Stan in dom’ u Ljubljani, proslavit će stotu obljetnicu. Prilikom izgradnje, oslanjalo se na snagu, mehanizaciju i logistiku zaposlenika u realizaciji stambenih objekata, što je bilo karakteristično za zadruge koje je u 1950-im godinama, primjerice, imala skoro svaka gradska sredina.

I danas na mjestu nastanka stoji 200-stinjak kuća, redom karakterističnog izgleda. Kuće su prizemnice s dvostrukim potkrovljem te su građene u tri veličine, s tri do pet soba. Izgradili su ih samoorganizirani pojedinci bez sponzorstva općine ili tvrtke, a kasnije su se mogle proširivati, prenosi forbes.n1info.hr.

Karakterističnih su tlocrta veličina od 60 do 80 kvadrata. Iako je strmi krov neprepoznatljiv za ljubljansko područje svojevremeno izazvao kontroverzu, odabrani oblik za kuće imao je vrlo praktičnu ulogu. Nadalje, dok je ovaj projekt zadružne izgradnje jedan od najopsežnijih primjera organizirane stambene izgradnje u Sloveniji u vremenu između dva rata nedugo nakon izgradnje, moglo bi se reći kako cilj projekta nije u cijelosti realiziran jer su kuće umjesto radničke klase na kraju naselili pripadnici srednje klase.

Podrška zadrugama

Krajem 19. stoljeća razvijaju se neprofitne stambene organizacije koje su utemeljene prolazeći iz više tradicija. Rad takvih zadruga proizlazio je iz samoorganizacije građana koji su nastojali pronaći način kako da za što nižu cijenu osiguraju krov nad glavom. Olakšavajuća okolnost za članove bila je podrška zadrugama od strane raznih članskih organizacija, poput sindikalnih pokreta, političkih stranki, crkvenih organizacija i slično , piše savjeti.hr.

Nakon ustanovljivanja Zakona o zadrugama iz 1946. godine počele su se osnivati razne vrste pa su se tu našle i one stambene. Nije se radilo o sasvim novom obliku stambene gradnje, jer su u gradovima kao što su Ljubljana, Beograd, Sarajevo i Zagreb postojale i ranije – od posljednjih desetljeća 19. stoljeća. Ipak, prve uspješne zadruge nicale su u sklopu poduzeća kao određeni oblik stambenog zbrinjavanja zaposlenika, gdje se oslanjalo na snagu i logistiku zaposlenika u realizaciji stambenih objekata.

Prednosti sustava

Zadružno stanovanje smatrano je jednim od najkvalitetnijih i najodrživijih modela priuštive stambene izgradnje. Javljaju se u kontekstu sve manje zastupljenosti programa javne stambene izgradnje i uslijed dominacije špekulantskog tržišta nekretnina. U tom smislu, zadružni model vidi se kao mogućnost za osiguravanje dugoročne sigurnosti stanovanja, optimalno korištenje sve više ograničenih javnih resursa kao i socijalnu heterogenost presudnu za uključiv i društveno odgovoran urbani razvoj.

Ključna prednost modela zadružnog stanovanja njegova je naglašena neprofitna priroda budući da je osnovni cilj osiguravanje nižih prosječnih cijena kvadrata. Nadalje, udruživanjem zadrugara u zajednički pothvat osnivanja stambene zadruge i gradnje stambene zgrade smanjuju se pojedinačni troškovi stjecanja stana.

Ovdje pročitajte o tome kako i zašto današnja stihijska gradnja zagušuje naselja i podiže temperaturu u urbanim sredinama.