Zgrade u socijalističkim naseljima pred istekom roka trajanja, ali Hrvati zadovoljni životom u njima

Provedeno istraživanje o kvaliteta života u stambenim naseljima u Hrvatskoj i Sloveniji ukazuje kako u obje države građani masovno žive u svojim stambenim jedinicama u odnosu na najam. Kao i da je u Hrvatskoj približno ¼ stanova kupljeno na kredit.

Objavljeni su rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Anđeline Svirčić Gotovac i Ratka Đokića o kvaliteta života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja koje obuhvaća komparativnu analizu između Slovenije i Hrvatske. Istraživanje je provedeno tijekom 2022. godine, obuhvatilo je 2.236 kućanstava u Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Ljubljani i Mariboru čiji su stanari ispunili anketu o kvaliteti stanovanja i zadovoljstvu životom u odabranim stambenim naseljima useljenim prije i nakon 1990. godine.

U starim naseljima nedostaje parkinga, a u novima vrtića, škola i domova zdravlja

Na temelju analize, kako stoji u zaključku Istraživanja, stanari su u urbanim sredinama obje države uvelike zadovoljni životom u svojim stambenim naseljima, kako na razini stana tako i na razini zgrade i zajednice u kojoj žive. No, Istraživanje ukazuje i na nedostatke koji su prisutni u naseljima.

Nedostaci, posebno u hrvatskim naseljima su prije svega starost naselja i višestambenih zgrada što za sobom povlači slabo održavanje i određenu razinu zapuštenosti, a potom su to problemi vezani uz  problematičnu gustoću i uređenost prometa, te nedostatak parkirališnih mjesta. Ističe se i problematika nedovršenosti infrastrukture i slabije kvalitete gradnje u novim naseljima u kojima stanari ne mogu ispuniti osnovne ili primarne potrebe poput onih za dječjim vrtićem, školom ili domom zdravlja. Uzrok nezadovoljstva su i nedostatne, neuređene ili neiskorištene javne i zelene površine, problematični međususjedski odnosi i (ne)kultura stanovanja koja se očituje u razbacivanju otpada i nedopuštenoj razini buke, kako od prometa tako i samih stanara.

Dominantan stambeni status kućanstva – privatno vlasništvo

Ispitanici su odgovarali na pitanja vezana uz tri aspekta stanovanja: stambeni standard na razini kućanstva i višestambene zgrade, opremljenost i stanje naselja u općem smislu (izgled, uređenost, javna infrastruktura i usluge)  i ukupno zadovoljstvo stanara kvalitetom života i stanovanja na razini stana, zgrade i naselja. Rezultati su, iako često s malim razlikama, većinom išli u korist stambenih naselja u Sloveniji, ukazujući na trend boljeg standarda stanovanja u slovenskim nego u hrvatskim starim i novim stambenim naseljima.

Usporedbe između dva tipa naselja unutar svake od država ukazuju na bolju demografsku situaciju u novim naseljima, što je i očekivano jer u njima češće živi mlađa populacija i obitelji s djecom. Na razini pojedinih gradova u Hrvatskoj, Rijeka i Osijek pokazuju nešto lošiju demografsku sliku u odnosu na Zagreb i Split. Slična je situacija i u Sloveniji uz izuzetak da slovenska kućanstva, iako u prosjeku manja, imaju viša prosječna mjesečna primanja u odnosu na hrvatska.

Privatno vlasništvo nad stanom je, u odnosu na najam, dominantni stambeni status kućanstava u obje države, ali je učestaliji u Sloveniji nego u Hrvatskoj. Standard stanovanja pak, prema površini stana u četvornim metrima i broju soba u stanu, je općenito viši u Sloveniji nego u Hrvatskoj, te u novim nego u starim naseljima. Od ovoga trenda odstupa samo Maribor. Stanari stambenih naselja su općenito zadovoljni obilježjima svojih stanova odnosno udobnošću stanovanja, održavanjem, veličina, raspored prostorija i brojem soba.

Stara naselja u tehnološkom i materijalnom smislu trebaju obnovu

Zaključeno je kako je starost zgrada u starim naseljima slična između Hrvatske i Slovenije, dok je prosjek za zgrade u novim naseljima bio viši u Sloveniji. Prema svojoj prosječnoj starosti (između 45 i 50 godina), zgrade u starim naseljima u obje države nalaze se pred istekom planiranog 50-godišnjeg roka trajanja u tehnološkom i materijalnom smislu, što je svakako poziv za njihovu sustavnu obnovu.

Uređenost prometa, u kontekstu prometne povezanosti s drugim dijelovima grada, gustoćom prometa i dostatnosti parkirnih mjesta, u odnosu na prethodno razmatrane aspekte stanovanja općenito je niže ocijenjena, zahvaljujući prvenstveno nezadovoljstvu stanara dostupnošću parkirnih mjesta. Po ovom pitanju općenita razina zadovoljstva stanara starih naselja bila je viša u Hrvatskoj nego u Sloveniji, dok je za nova naselja bilo obrnuto.

U Osijeku jedna trećina građana živi u stanu kupljenom na kredit

Na razini uzorka hrvatskih stambenih naselja u okviru istraživanja sudionicima su postavljena i dodatna pitanja o stambenim uvjetima u kojima se nalaze. Jedno od njih odnosilo se na kreditnu zaduženost kućanstva za stan u kojem trenutno žive. Na taj je način identificirano kako je na nacionalnoj razini u starim naseljima oko jedna petina, a u novima oko jedna četvrtina stanova koji se dugoročno otplaćuju.

Na razini pojedinih gradova ovi su postotci bili najviši u Osijeku (oko trećine kućanstava u oba tipa naselja). U starim naseljima u tri preostala grada udjeli kućanstava sa stambenim kreditom kretali su se između 20% (u Zagrebu i Rijeci) i 10% (u Splitu), dok su u novim naseljima bili nešto viši, oko 20% (u Zagrebu i Rijeci), odnosno 25% (u Splitu).

Cijelo istraživanje možete pročitati u nastavku

Novi stanovi uskoro će se graditi na otoku Hvaru.