Što se događa s cijenama stanova u Zagrebu? Rastu unatoč padu prometa

Promet nekretninama u Zagrebu pada posljednje tri godine, ali nikada niti jedan kvartal u tako velikom postotku kao sad. Posebno je loša situacija s trgovanjem nekretnina u centru.

Trgovanje stanovima u Zagrebu u prva je četiri mjeseca ove godine u padu te je ušlo je u fazu zastajanja, piše Jutarnji list. To se ponajviše odnosi na stanove koji nisu novogradnja i nešto više u centru grada, ali zahvaća i druge dijelove Zagreba.

Razlozi su razni od prevelikih traženih cijena za starije stanove, posljedica potresa i pandemije do pada kupovne moći. Prema podacima Dubravka Ranilovića, direktora agencije Kastel nekretnine i predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama HGK, za prvi kvartal 2021. godine Zagreb ukupno se bilježi pad prometa stambenim nekretninama od osam posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine. To se ponajviše odnosi na stanove koji nisu novogradnja, ali zahvaća i druge dijelove grada.

– Možemo zaključiti da promet nekretninama u Zagrebu pada posljednje tri godine, ali nikada niti jedan kvartal u tako velikom postotku kao sad. Posebno je loša situacija s trgovanjem nekretnina u centru, kazao je Ranilović.

Ranilović je kazao za Jutarnji list kako je interes za ulaganje u nekretnine još uvijek velik, ali da se ipak osjećaju posljedice potresa i pandemije. Posebno je interesantno i da istodobno cijene stanova i dalje bitno ne padaju, osim u nekim dijelovima Zagreba.

Pad cijena je očekivan?

I Jasna Biliškov Barun, direktorica Biliskov nekretnine u Zagrebu komentirala je trenutnu situaciju.

– Činjenica je da je trenutačna ponuda na tržištu u Zagrebu dosta limitirana i siromašna dobrim stanovima. Situacija je takva da je smanjen broj kupaca, ali zbog oskudne ponude dobrih nekretnina cijene se i dalje drže dosta visoko. Također, cijene novogradnje su dosegle nebo, a za sobom su povukle i cijenu kvadrata starije gradnje, kazala je Biliškov Barun.

Danas se za stan, navodi, u novogradnji na rubnim dijelovima grada, u Gajnicama ili Dubravi, traži više od 2000 eura za kvadrat.

– Takve cijene kupci nisu više voljni plaćati. Smatram da će se sada dogoditi razdoblje stagnacije i pada broja kupoprodaja te će s vremenom doći do viška ponude, a onda i do stabilizacije i pada cijena, zaključila je za Jutarnji list Jasna Biliškov Barun.