Potražnja za stambenim kreditima ne opada: Analitičari otkrili što možemo očekivati

Drugi val širenja virusa COVID-19 u jesen 2020. rezultirao je novim restrikcijama u mobilnosti stanovništva i obustavi poslovanja uslužnih djelatnosti. Povišena razina neizvjesnosti oko trajanja i vrsta mjera koje ograničavaju poslovanje dovodi do promjena u potražnji poduzeća za kreditima, priopćila je RBA.

Prema analizi koju donosi Raiffeisen bank (RBA) krediti stanovništvu su na mjesečnoj razini porasli deveti mjesec zaredom. Trend godišnjih stopa rasta prisutan je od polovice 2017. godine, pri čemu je rast s prosinačkih 2,3 usporen na 2,2 posto, ili za 918 milijuna kuna u siječnju ove godine.

Prema vrstama kredita, najznačajniji udio odnosi se na stambene kredite koji su u siječnju iznosili 62,9 milijardi kuna, uz rast na mjesečnoj razini od 1,1 posto ili 709,2 milijuna kuna, a na godišnjoj za razmjerno visokih 9,2 posto odnosno 5,3 milijarde kuna, čime je nastavljen trend rasta koji traje od studenog 2017. godine.

Pad nenamjenskih kredita

Zbog povećane kreditne aktivnosti, dijelom i zbog programa poticane stanogradnje, udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih je godinu dana porastao s 43,1 posto na 46,1 posto, dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenim kreditima povećao s 30,6 posto na 31,2 posto, napomenuli su RBA-ovi analitičari.

S udjelom od 38,1 posto u ukupnim kreditima stanovništvu slijede gotovinski nenamjenski krediti, s nominalnim stanjem od 52 milijarde kuna. Uz pad od 2,2 posto ili 1,2 milijarde kuna u odnosu na siječanj prošle godine, nastavljen je tromjesečni niz pada. S druge strane, u odnosu na prosinac gotovinski nenamjenski krediti su pali za 0,4 posto odnosno 210,3 milijuna kuna, javlja RBA.

Rast cijena

Isto tako analitičar RBA u ovoj godini očekuju nastavak rasta kredita sektoru stanovništva, a ocjenjuju da će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita, u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine, a rast će zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine.

– Pritom, razorni potres u Petrinji na kraju godine imat će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija. S očekivanim otpuštanjem mjera za prevenciju zaraze i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali u 2021. ne očekujemo povratak na dvoznamenkaste stope rasta koje su ostvarivane prije 2020., piše u izvješću koje možete u cijelosti pročitati u nastavku.