EU packa za Hrvatsku: Sedam godina ignorira se ova obaveza prije otvaranja velikih gradilišta
Europska komisija Hrvatskoj je uputila mišljenje o usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s izmjenama Direktive o procjeni utjecaja na okoliš iz 2014. godine. Komisija ističe da Hrvatska mora osigurati da svi veliki projekti koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš prolaze detaljnu procjenu prije početka. Cilj je da hrvatski postupci budu transparentni, stručni i u skladu s europskim standardima zaštite okoliša. EU jasno upozorava da bez tih promjena projekti ne bi mogli zadovoljiti kriterije održivosti i sigurnosti propisane Direktivom.
gradilište | foto: Freepik
Europska komisija odlučila je uputiti obrazloženo mišljenje Hrvatskoj jer nije pravilno prenijela izmjenu odredbi u Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš kojom se jamči zaštita okoliša i transparentnost u pogledu donošenja odluka za razne javne i privatne projekte. U skladu s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš veliki građevinski ili razvojni projekti u EU-u moraju podlijegati procjeni ako je vjerojatno da će imati znatan utjecaj na okoliš, a ta se procjena mora provesti prije početka projekta.
Na ovu temu Komisija je još u ožujku 2019. Hrvatskoj poslala službenu opomenu. Međutim, hrvatsko zakonodavstvo i dalje ne uključuje ni kriterije provjere kako bi se utvrdilo je li za projekt potrebna procjena utjecaja na okoliš ni obvezu da se u odluci o odobrenju projekta u obzir uzmu okolišni uvjeti, značajke projekta ili mjere za izbjegavanje, sprečavanje, smanjenje ili neutraliziranje znatnih štetnih utjecaja.
Osim toga, ističe se, nedostaju zahtjevi za provedbu mjera ublažavanja ili kompenzacije i nisu utvrđeni postupci za praćenje znatnih štetnih učinaka. Stoga je Komisija odlučila uputiti obrazloženo mišljenje Hrvatskoj, koja ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija.
Sustavno provođenje
Izmjene Direktive 2011/92/EU kroz Direktivu 2014/52/EU jasno potvrđuju i preciziraju osnovnu odredbu da svaki veliki građevinski ili razvojni projekt u EU-u mora proći procjenu utjecaja na okoliš prije nego što započne, ako je vjerojatno da će imati značajan utjecaj na okoliš.
Ovaj tip procjene trebao bi se provoditi sustavno, uključujući analizu utjecaja na klimu, ljudsko zdravlje, prirodne resurse i rizike od nesreća ili katastrofa. Također tu je i obveza da nadležna tijela odluče o potrebi procjene u okviru jasnih rokova, čime se osigurava da odluka o projektima ne može biti donesena bez prethodne i potpune analize njihovih mogućih posljedica na okoliš.
Drugim riječima, princip ‘procjena prije početka projekta’ ostaje ključan. No izmjenama Direktive je dodatno strukturiran i proširen kako bi se zaštita okoliša i javnog interesa učinila učinkovitijom i transparentnijom.
gradilište | foto: Freepik
Ostale ‘zelene’ obaveze
Inače Europska unija modernizirala je postupke procjene utjecaja na okoliš upravo izmjenama Direktive 2011/92/EU kroz Direktivu 2014/52/EU, unoseći najopsežnije reforme u posljednja dva desetljeća. Novi okvir snažnije naglašava obvezu razmatranja klimatskih promjena i utjecaja projekata na klimu i otpornosti projekata na ekstremne vremenske uvjete. Pojačana je i zaštita zdravlja ljudi, pa se sada detaljnije analiziraju kvaliteta zraka, buka, voda, tlo te rizici za ranjive skupine.
Direktiva je uvela i obvezu procjene rizika od nesreća i katastrofa, dok se od investitora zahtijeva dostava preciznijih i potpunijih podataka, uz jasnije definirane sadržajne elemente studija. Stručnjaci koji provode procjene moraju biti neovisni i adekvatno kvalificirani, kako bi se osigurao viši standard kvalitete.
Dok se javnosti omogućuje raniji i učinkovitiji uvid u dokumente, koji moraju biti dostupni elektronički, a postupak se ubrzava uvođenjem usklađenih rokova za nadležna tijela. Istodobno, nova pravila bolje povezuju postupke procjene s drugim okolišnim propisima, smanjujući administrativna preklapanja.
Reforme imaju cilj povećati transparentnost, ubrzati postupke i ojačati zaštitu okoliša, čime EU želi osigurati da veliki infrastrukturni i energetski projekti budu održivi, sigurni i usklađeni s europskim klimatskim ambicijama.
