Hitna sanacija klizišta na Pantovčaku, tko o njima u Hrvatskoj uopće (ne)brine?

Na Pantovčaku, neposredno ispred Ureda predsjednika, ponovno se aktiviralo klizište. O slučaju je odmah obaviješten Grad Zagreb iz kojega su najavili hitnu sanaciju. U međuvremenu područje će biti zaštićeno. Ovaj događaj uopće ne čudi obzirom da se, prema procjenama, na području glavnog grada nalazi na stotine klizišta. Nedavno je struka izradila i mapu s njihovim točnim lokacijama. No, osim toga, ovim se problem sustavno ne bavi nitko, iako posljedice klizišta mogu biti tragični.

Neočekivano, ili pak očekivano, na Pantovčaku se ponovno aktiviralo klizište. Gradsku upravu su o slučaju odmah informirali iz Ureda predsjednika.

Grad Zagreb je u suradnji s Uredom predsjednika RH izradio projektnu dokumentaciju za hitnu sanaciju potpornog zida, odnosno klizišta na samom ulazu u Predsjedničke dvore.

– S hitnim radovima će se krenuti u ponedjeljak, 11. ožujka 2024. godine. Za sanaciju klizišta unutar ograde u tijeku je provođenje istražnih radova kako bi se definirala veličina zahvata i izrada projekta hitne sanacije novonastalog klizišta. U međuvremenu će se na pukotini postaviti zaštitni najlon kako ne bi došlo do daljnjeg prodiranja vode s površine, priopćili su dodavši kako će se u međuvremenu na pukotinu postaviti zaštitni najlon kako ne bi došlo do daljnjeg prodiranja vode s površine.

No, postavlja se pitanje, zašto u Hrvatskoj sanacija klizišta uvijek mora biti ‘hitan’ posao. Posebice nakon što su kroz posljednjih nekoliko godina provedena opsežna istraživanja ove problematike koja su osigurala sve potrebne podatke da se klizišta stave pod redovan nadzor i kontrolu.

Mape klizišta

Lani u svibnju na Završnoj konferenciji projekta ‘Primijenjena istraživanja klizišta za razvoj mjera ublažavanja i prevencije rizika PRI-MJER’ predstavljane su u sklopu projekta nastale karte klizišta za Primorsko-goransku i Karlovačku županije, te Grad Zagreb. Izradili su istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu (RGN fakultet) i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Karte prikazuju gdje se nalaze klizišta, te predstavljaju svojevrsni inventar klizišta, odnosno područja na kojima mogu nastati u slučaju ekstremnih oborina. Riječ je o tzv. kartama zoniranja podložnosti na klizanje s potencijalno opasnim zonama.

Sudionici projekta naglašavaju kako su u sklopu PRI-MJER projekta izrađene karte klizišta jedine tog tipa ikada izrađene u Republici Hrvatskoj, te kako je njihova izrada na nacionalnoj razini nužna da bi se omogućio razvoj sustava upravljanja rizicima od klizišta na svim razinama. No, čini se, sustav je daleko od toga da postane stvarnost.

Sustav monitoringa

Nadu da će se netko u Hrvatskoj ozbiljnije pozabaviti klizištima ipak daje Programa za ublažavanja posljedica klizišta u Hrvatskoj kojeg je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te predstavilo javnosti lani u rujnu. Obuhvaća ulaganje u zaštitu od posljedica urušavanja klizišta.

Riječ je o uspostavi sustava ranog upozoravanja na daljnju progresiju (napredovanje) klizišta i mogućeg urušavanja objekata uvođenjem sustava monitoringa. Monitoring će se provoditi tako da se na ugrožene kuće i u tlo ugrade odgovarajući senzori za kontinuirano i/ili povremeno praćenje. Podaci o mjerenjima, u realnom vremenu, kroz sustav bi se trebali dostavljati stručnjacima – inženjerskim geolozima i centrima Civilne zaštite. Slijedom toga radit će se analize podataka i dobiti pravodobne  informacija na temelju kojih će nadležne institucije odlučiti o iseljavanju ili drugom učinkovitom odgovoru na prijetnju koju nosi klizište.

Uvođenje monitoringa rezultat je terenskog rada, predložilo ga je, naime, stručno povjerenstvo koje je u 2019. pregledalo sve lokacije na kojima su zaprimljene prijave ugroženih stanara te je izradilo kataloge svih obiđenih zgrada.

Doznajte ovdje sve o projektu mapiranja klizišta u dvije hrvatske županije i Gradu Zagrebu.