Kontroverzni bečki projekt izvađen iz ladice: Zeleno svjetlo za novi tunel ispod Dunava i važnog nacionalnog parka
Austrijanci su dali ‘zeleno svjetlo’ za izgradnju kontroverznog Lobautunela. Riječ je o dijelu šireg projekta izgradnje bečke obilaznice S1, u čijoj bi se drugoj fazi gradio i tunel vrijedan više milijardi eura. Projekt je izazvao brojne rasprave jer bi tunel prolazio ispod rijeke Dunav, ali i kroz područje Nacionalnog parka Lobau, koji je ujedno i važno močvarno stanište. Upravo zbog toga dio javnosti protivi se projektu iz ekoloških razloga, dok drugi ističu visoke troškove kao glavni problem.
Tunel Lobau, Austrija | Foto: Ilustracija Canva, ASFINAG
Austrija je gotovo pa naša susjedna država. Od Zagreba do Beča potrebno je tek četiri sata vožnje, a u Austriji živi velik broj hrvatskih iseljenika. Brojni Hrvati Austriju biraju i kao omiljeno odredište za odmor, posebice za skijanje i zimovanje. Upravo zato, infrastrukturni projekti u toj zemlji zanimljivi su i hrvatskoj javnosti, osobito kada je riječ o projektu koji je bio u ‘ladici’, a sada ponovno oživljava.
Naime, austrijsko Ministarstvo prometa planira nastavak izgradnje Lobautunela, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Beču. Tunel dug 8,2 kilometra trebao bi prolaziti ispod rijeke Dunav na jugoistoku grada. Njegova je svrha rasteretiti prometne gužve i preusmjeriti kamionski promet iz središta Beča, čime bi se poboljšala sigurnost, smanjilo zagađenje zraka i povećala protočnost prometa.
Izgradnja tunela dio je šireg projekta bečke obilaznice S1, ukupne duljine 19 kilometara, koja uključuje i 8,3 kilometra podzemne dionice. Poveznica Seestadt Aspern omogućit će bolje povezivanje istočnog Beča i okolnih regija s autocestom S1. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 2,7 milijardi eura, a radovi će se odvijati u dvije faze, piše kroativ.at.
Dvije faze projekta
Lobautunel bi trebao prolaziti 60 metara ispod istoimenog Nacionalnog parka Lobau, močvarnog područja od 2.300 hektara, dijela UNESCO-ova rezervata biosfere Donau-Auen. Ministarstvo tvrdi da će park ostati netaknut, dok ekološke organizacije upozoravaju na moguće poremećaje u ekosustavu i povećanje emisija CO₂. Projekt je zamišljen kao ključni element sjeveroistočne bečke obilaznice, čime bi se znatno smanjilo prometno opterećenje gradskih prometnica.
Prva faza odnosi se na dionicu Groß-Enzersdorf – Süßenbrunn, dugu 10,8 kilometara. Obuhvatit će devet mostova, pet zelenih mostova i dva glavna raskrižja. Povezat će gradski dio Seestadt Aspern s autocestom S1 putem tzv. S1-Spange. Izgradnja bi trebala započeti u proljeće 2026. godine, a trajat će oko šest godina. Procijenjeni trošak iznosi 500 milijuna eura. Ova faza trebala bi rasteretiti promet u bečkim četvrtima Essling, Aspern i Breitenlee, kao i u okolnim naseljima Raasdorf i Groß-Enzersdorf, čime bi se poboljšala kvaliteta života za oko 100.000 stanovnika. Sve potrebne dozvole za početak radova već su odobrene.
Druga faza obuhvaća tunelsku dionicu Schwechat – Groß-Enzersdorf, dugu 8,3 kilometra. Planirana je izgradnja dviju cijevi, svaka s po dvije trake i suvremenim sigurnosnim sustavima. Tunel će prolaziti ispod Dunava i Nacionalnog parka Lobau, pri čemu će, prema planu, park ostati zaštićen. Procjenjuje se da će radovi započeti 2030. godine, trajati oko deset godina i stajati oko 2,2 milijarde eura. Postupci izdavanja dozvola za ovu fazu još su u tijeku.
Tunel Lobau, Austrija | Foto: Ilustracija Canva, ASFINAG
Kontroverze i podijeljena mišljenja
Projekt Lobautunela ima dugu i složenu povijest. Ideja je prvi put predstavljena još 2001. godine, no kroz dva desetljeća suočavala se s brojnim pravnim, političkim i ekološkim preprekama, uključujući postupke pred Europskim sudom pravde. Godine 2021. projekt je privremeno zaustavljen zbog protivljenja Zelene stranke i okolišnih organizacija. Međutim, nova politička postava na čelu s ministrom Peterom Hankeom (SPÖ) ponovno ga je uključila u planove izgradnje, smatrajući ga nužnim za prometni razvoj austrijske prijestolnice.
Dok zagovornici ističu da će Lobautunel dugoročno rasteretiti promet, smanjiti emisije iz gužvi i potaknuti gospodarstvo te zapošljavanje, protivnici upozoravaju na ekološke rizike i neizvjesne financijske troškove. Strahuje se da bi radovi mogli poremetiti osjetljivi močvarni ekosustav i dugoročno povećati emisije CO₂, unatoč naprednim tehnologijama planiranim za izgradnju.
Osim prometnih i okolišnih aspekata, projekt ima i urbanističku dimenziju. Izgradnja tako velikog infrastrukturnog sustava zahtijevat će pažljivo planiranje kako bi se minimalizirao utjecaj na lokalne zajednice, poljoprivredna zemljišta i rekreativne zone. Ministarstvo naglašava da će se posebna pažnja posvetiti nadzoru radova i poštivanju okolišnih standarda.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
