Sve o Maksimiru: Tu se trebao igrati Euro, rušenje će 'papreno' koštati, a novi dizajn se čeka

Gotovo svi u Zagrebu znaju da se stadion Maksimir planira srušiti i da bi na njegovu mjestu trebao niknuti potpuno novi stadion vrijedan oko 175 milijuna eura. No malo tko zna da je jedan projekt novog Maksimira već postojao, i to prije više od deset godina, kada je stadion trebao biti spreman za Europsko prvenstvo 2012. godine. 

Taj projekt nikada nije realiziran, a Maksimir je u međuvremenu postao simbol dugogodišnjih neuspjelih planova, političkih odluka i stalnih odgađanja. Danas, više od desetljeća poslije, projekt novog stadiona ponovno je pokrenut. Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske dogovorili su model financiranja, riješeni su imovinsko-pravni odnosi, a priprema se i međunarodni arhitektonski natječaj koji bi trebao odrediti izgled budućeg stadiona.

Ipak, prije nego što na Maksimiru počne gradnja, potrebno je završiti jedan drugi veliki projekt, rekonstrukciju stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Tek nakon toga može početi rušenje postojećeg stadiona u Maksimiru i izgradnja novog.

Upravo zato, budući da je riječ o kapitalnom zagrebačkom projektu koji svi iščekuju, donosimo vam presjek svih najnovijih i najvažnijih informacija, ali i onih pomalo zaboravljenih. Krenimo redom.

• Kreće projektiranje rušenja Maksimira: Aktivacija nakon izgradnje 'Kranjče', metoda nepoznata

U kojoj je fazi projekt novog Maksimira?

Nakon više od dva desetljeća sporova i neuspjelih pokušaja realizacije, ključni korak napravljen je kada su Grad Zagreb, Vlada Republike Hrvatske i Zagrebačka nadbiskupija riješili imovinsko-pravne odnose oko zemljišta na Maksimiru. Time je uklonjena jedna od najvećih prepreka za početak projekta.

Potpisan je i sporazum o uklanjanju postojećeg stadiona i izgradnji novog, a Vlada i Grad Zagreb postali su ravnopravni partneri u projektu. Prema dogovoru, troškovi će se dijeliti u jednakim omjerima - 50 posto financirat će država, a 50 posto Grad Zagreb.

Cilj projekta je izgradnja modernog stadiona najviše kategorije UEFA-e, na kojem bi svoje utakmice igrali hrvatska nogometna reprezentacija, GNK Dinamo te drugi zagrebački klubovi.

Kako su nam rekli iz Grada Zagreba, već je proveden postupak javne nabave za provoditelja natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja stadiona Maksimir - SRC Svetice. Provedba natječaja povjerena je Društvu arhitekata Zagreba, koje je u posao uvedeno u rujnu 2025. godine. Trenutačno su u tijeku pripremne aktivnosti za raspisivanje međunarodnog arhitektonskog natječaja koji bi trebao definirati izgled novog stadiona i šireg sportskog kompleksa.

Nakon završetka natječaja planira se pregovarački postupak s autorom prvonagrađenog rješenja, nakon čega bi se sklopio ugovor o izradi kompletne projektne dokumentacije. Ako sve bude teklo prema planu, Zagreb bi novi stadion trebao dobiti do 2029. godine.

Maksimirski stadion iz zraka | Foto: CFTV Stadiums screenshot

Prvo nova Kranjčevićeva, pa tek onda rušenje Maksimira

Ipak, gradnja novog stadiona ne može početi odmah. Prvi korak je završetak rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj ulici.

Radovi na toj lokaciji već su u tijeku i odvijaju se punim intenzitetom. Novi stadion u Kranjčevićevoj imat će kapacitet od 11.163 mjesta, potpuno natkrivene tribine i moderan nogometni teren dimenzija 105 × 68 metara, što zadovoljava kriterije UEFA-e za međunarodne utakmice četvrte kategorije. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 38 milijuna eura bez PDV-a, a financira se iz gradskog proračuna.

Završetak radova očekuje se krajem ove godine, a više o tome pročitajte ovdje. Nakon toga GNK Dinamo i ostali klubovi moći će privremeno koristiti stadion u Kranjčevićevoj, čime će se stvoriti preduvjeti za rušenje postojećeg stadiona u Maksimiru. Tek tada može započeti izgradnja novog maksimirskog stadiona.

Novi stadion u Kranjčevićevoj | foto: bauštela.hr

Gotovo milijun eura nagrada za arhitektonska rješenja

Grad Zagreb u međuvremenu je objavio i nagradni fond za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje stadiona Maksimir - SRC Svetice. Ukupni nagradni fond iznosi 976.000 eura bruto, a bit će podijeljen na pet najboljih radova. Prva nagrada iznosi 390.400 eura, druga 244.000 eura, treća 146.400 eura, četvrta 117.120 eura, dok će petoplasirani dobiti 78.080 eura.

Natječaj će provoditi Društvo arhitekata Zagreba, a o pobjedničkom rješenju odlučivat će međunarodni Ocjenjivački sud sastavljen od arhitekata, predstavnika države i grada te predstavnika sportskih institucija.

Među članovima žirija su poznata imena arhitektonske scene poput Tome Plejića, Françoisa Chasa, Kerstena Geersa, Vase Perovića i Mije Roth-Čerine. U ocjenjivačkom sudu nalaze se i predsjednik GNK Dinamo Zvonimir Boban, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Osim nagrada za arhitektonske timove, dio sredstava predviđen je i za rad članova natječajnih tijela. Ukupna naknada za njihov rad iznosi 337.900 eura bruto. Grad Zagreb financira 66 posto nagradnog fonda, dok se naknade za rad natječajnih tijela dijele između Grada i države.

stadion Maksimir | Foto: Branko Kincl, wikimedia commons

Kako će se rušiti stadion Maksimir

Paralelno s pripremama za arhitektonski natječaj pokrenut je i postupak projektiranja rušenja postojećeg stadiona. Nakon provedenog postupka javne nabave ugovor je dodijeljen zajednici ponuditelja tvrtki Eurco i Respect-ing.

Vrijednost ugovora iznosi 22.222 eura bez PDV-a, što je znatno manje od početno procijenjenih 100 tisuća eura. Tvrtke imaju rok od tri mjeseca za izradu projekta uklanjanja stadiona.

Put do potpisivanja ugovora otvoren je nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila žalbu tvrtke Smagra, koja je osporavala zakonitost postupka i cijenu ponude odabranog ponuditelja.

U rješenju komisije navedeno je da je odabrani ponuditelj dostavio detaljno obrazloženje cijene temeljeno na dugogodišnjem iskustvu, optimizaciji projektnih rješenja i korištenju vlastitih resursa.Tek nakon izrade projekta bit će poznato kojom će se metodom stadion rušiti.

Prema procjenama stručnjaka, rušit će se oko 50.000 četvornih metara građevina koje su tijekom desetljeća više puta dograđivane i preuređivane. Kao moguće metode spominju se strojno rušenje ili miniranje.

Iako miniranje na prvi pogled zvuči radikalno, stručnjaci ističu da u nekim slučajevima može biti sigurnija i brža metoda, osobito kada je riječ o velikim betonskim konstrukcijama. Najveći izazov bit će činjenica da se stadion nalazi uz jednu od prometnijih gradskih prometnica i u neposrednoj blizini stambenih naselja. O tome nam je u našem podcastu više govorio profesor Mario Dobrilović, a više o tome pogledajte ovdje.

Također, prema informacijama koje smo prikupili, i ranije su se spominjali projekti rušenja Maksimira. Tada se procjenjivalo da bi rušenje svake tribine stajalo oko četiri milijuna eura, što znači da bi danas cijeli projekt vrlo lako mogao koštati i oko 20 milijuna eura.

rušenje stadiona u Maksimiru, Mario Dobrilović | Foto: baustela.hr, Canva

Maksimir koji je trebao biti spreman za Euro 2012.

Ideja modernog stadiona na Maksimiru zapravo nije nova. Jedan od najambicioznijih projekata razvijan je početkom 2000-ih, kada je Hrvatska zajedno s Mađarskom kandidirala domaćinstvo Europskog prvenstva 2012.

U tom razdoblju izrađena je idejna studija rekonstrukcije stadiona prema projektu arhitekata Branka Kincla i Nikole Filipovića. Plan je bio izgraditi multifunkcionalni sportsko-poslovni kompleks kapaciteta oko 61.500 gledatelja. S Kinclom smo i razgovarali, a kako kaže, nitko ga nažalost nije kontaktirao za projekt novog Maksimira.

Projekt je predviđao potpuno natkriven stadion, modernu infrastrukturu za medije i VIP goste, trgovačke i poslovne prostore, hotel za sportaše te veliki javni trg oko stadiona. Jedna od ključnih ideja bila je transformacija Maksimira iz klasičnog nogometnog stadiona u kompleks koji bi živio tijekom cijele godine - s trgovinama, restoranima i poslovnim sadržajima.

Projekt je dobio vrlo dobre ocjene UEFA-e i bio je dio kandidature za Euro 2012. Ipak, Hrvatska i Mađarska na kraju nisu dobile organizaciju prvenstva, koja je pripala Poljskoj i Ukrajini. Bez tog velikog međunarodnog natjecanja projekt je izgubio političku i financijsku potporu te nikada nije realiziran.

stadion Maksimir | Foto: Branko Kincl, wikimedia commons

stadion Maksimir | Foto: Branko Kincl, wikimedia commons

Stadion s više od stoljeća povijesti

Sportski kompleks na Maksimiru ima povijest dugu više od jednog stoljeća. Prvi sportski tereni izgrađeni su još 1912. godine za potrebe kluba HAŠK, kada je podignuto nogometno igralište i atletska staza te drvena tribina s oko tisuću mjesta.

Tijekom desetljeća stadion se postupno širio i nadograđivao. Između 1950-ih i 1970-ih izgrađene su sve četiri glavne tribine, čime je kapacitet stadiona dosegnuo više od 60 tisuća gledatelja. Velika rekonstrukcija provedena je 1980-ih uoči Univerzijade, kada su dodani novi sadržaji poput press-centra, dizala i krova zapadne tribine.

Nakon Domovinskog rata pokrenuti su novi planovi modernizacije, ali nijedan nije u potpunosti realiziran. Stadion je tijekom godina dobio nove lože, poslovne prostore i djelomične rekonstrukcije tribina, no nikada nije dovršen u skladu s prvotnom vizijom.

Zbog toga je Maksimir danas postao simbol dugogodišnjih pokušaja modernizacije koji su se stalno prekidali zbog političkih promjena, financijskih problema i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Unatoč svemu, stadion ostaje jedno od najvažnijih mjesta hrvatskog sporta i dom brojnih povijesnih utakmica hrvatske reprezentacije i GNK Dinama.

Ako aktualni projekt napokon bude realiziran, Zagreb bi prvi put nakon desetljeća planiranja mogao dobiti moderan nogometni stadion koji odgovara standardima najvećih europskih natjecanja.