Prometna rješenja za Zagreb: Ovo su stari i ‘stari-novi’ planovi koji bi iz grada trebali izvući teret
Točka 9. dnevnog reda, koja donosi izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba, izazvala je veliko zanimanje javnosti uoči nove sjednice Gradske skupštine. Riječ je o Konačnom prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama koji donosi značajne promjene u prometnoj infrastrukturi. Najzanimljivije su željeznička te južna autocestovna obilaznica.
Na sjednici će se raspravljati o izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Zagreba | Foto: Pixabay, kartogram (Grad Zagreb)
Javnost je uzburkala vijest o novoj sjednici Gradske skupštine u Zagrebu, uglavnom zbog izmjena i dopuna gradskog Prostornog plana koji iz ladice izvlači jedan veliki projekt. Konkretno, na dnevnom redu je Konačan prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba. Mogle bi donijeti značajne promjene u prometnoj infrastrukturi.
Tko traži, a tko donosi izmjene
U Obrazloženju točke dnevnog reda stoji kako postupak izrade plana započinje odlukom koju donosi Gradska skupština Zagreba. Za to moraju imati prethodno pribavljeno mišljenje koje pak mora biti sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode.
Zaključak o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja izmjena i dopuna donio je gradonačelnik Tomislav Tomašević, a nositelj izmjena i dopuna je Gradski ured za gospodarstvo. Zahtjeve za izradu, s ‘treće strane’ obradio je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba kao ovlašteni stručni izrađivač.
Gradonačelnik Tomašević Zaključkom je utvrdio Prijedlog izmjena i dopuna Plana za javnu raspravu, koja će se provesti kao jedinstveni postupak o Strateškoj studiji utjecaja izmjena i dopuna PPZG-a.
Željeznica vječna tema
Naravno, dokument predviđa izmjene i dopune u nizu kategorija, a posebno se ističe prometna infrastruktura. Ovdje i nema toliko izmjena, ali će i novi i stari biti od velikog značaja za grad – ostvare li se. Jedan ‘novi-stari’ projekt tu je uzburkao javnost nakon što su se iz Grada Zagreba prije koji dan njime pohvalili.
Riječ je o obilaznici željezničkog teretnog prometa, planirane trase Zaprešić-Horvati-Rugvice-Brckovljani. Ovaj projekt ujedno je jedina novina što se tiče željezničkih prometnih projekata koji su od ranije u PPZG.
U postojeće projekte ubrajaju se modernizacija zagrebačkog željezničkog čvora dogradnjom dijelova mreže radi uključivanja u međunarodne prometne koridore. ‘Po starom’ se planira razdvajanje putničkog i teretnog željezničkog prometa (što bi se postiglo izgradnjom obilaznice), a na listi prioriteta i dalje ostaje i osposobljavanje željeznica za uključivanje u sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika. Uz to, i dalje je cilj denivelacija u ključnim dijelovima prometne mreže.
Obilaznica za teretni željeznički promet u Zagrebu | Foto: Grad Zagreb
Što se tiče obilaznice, iz Zagreba su za vikend naveli da će novi željeznički pravac omogućiti veći kapacitet prometovanja teretnih vlakova iz luke Rijeka prema Budimpešti, odnosno prema slavonskom željezničkom pravcu. Za Zagreb je pak posebno važno što će se konačno omogućiti da teretne kompozicije ne moraju prolaziti kroz izgrađeno urbano područje.
Pod istom kategorijom nalazi se i modernizacija žičare Sljeme. Kao i ranije, cilj ostaje izgradnja novih terminala i stajališta.
Još jedna obilaznica
U segmentu cestovnog prometa ostaju glavni projekti iz prethodnog plana. Tako prioritet ostaje izgradnja južne autocestovne obilaznice Zagreba, čija bi trasa išla od Luke (A2) preko Gradne (A3), Horvata (A1, A6), Mraclina (A11) i Ivanić Grada (A3) do Svete Helene (A4).
Kao što je slučaj sa željezničkim prometom i ovdje se cilja na razdvajanje tranzitnog od gradskog prometa. Trasa navedene autoceste ucrtana je kao mogući ili alternativni koridor u kartografskim prikazima ‘Korištenje i namjena prostora’, izrađenima ove godine, te spada u cestu državnog značaja.
Kartogram, promet | Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (PPZG), kartogram
Uz to, plan uključuje dovršetak sustava tranzitnih i prilaznih cesta Zagreba međunarodnog i državnog značenja, kao i poboljšanje prometne povezanosti gradskih četvrti kroz izgradnju novih dijelova osnovne ulične mreže.
Također se traži poboljšanje sustava prigradskog prometa podizanjem prometnog standarda na postojećim državnim i županijskim cestama, bolja dostupnost javnog gradskog prijevoza ali i razvoj novih sustava JGP. U planu su i nove biciklističke staze i trake na području grada.
Gradnja pored prometa
Zaštitni pojasevi uz ceste ostaju definirani zakonom, a u njima se i dalje smiju graditi samo određeni infrastrukturni objekti. Zaštitni pojas za autoceste iznosi minimalno 40 metara sa svake strane, dok se unutar 100 metara od autoceste ne dopušta postavljanje vizualnih elemenata koji bi mogli ometati pažnju vozača.
Građevine u funkciji autoceste ili komunalne infrastrukture mogu se graditi do 20 metara od zaštitnog pojasa. Stambene građevine moraju se graditi 5 metara dalje, poljoprivredne i druge građevine s izvorima zagađenja oko 20 metara, a pčelinjaci smiju biti do 15 metara udaljeni od trase autoceste. Zbog lokalnih uvjeta, udaljenost može biti manja za sve građevine, ali ne i za pčelinjake.
Širine koridora po starom
Izmjene i dopune uključuju stara ‘pravila’ za koridore javnih, nerazvrstanih cesta i željezničkih pruga, a u tom smislu planovi se ne mijenjaju. Širine koridora i položaji trasa javnih cesta, željezničkih pruga i površina zračne luke određeni su različito s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza, u skladu s planovima GUP-a Zagreba i GUP-a Sesveta, stoji u tekstu Konačnog prijedloga izmjena i dopuna.
Za javne ceste propisane su širine koridora unutar kojih se može razvijati trasa prometnica izvan građevinskog područja u pravilu je 130 metara za autoceste, 100 metara ta brze ceste, 70 metara za ostale ceste, 50 metara za županijske, odnosno 30 metara za lokalne ceste. S druge strane, ovisno o lokalnim uvjetima izgrađenosti i topografiji terena, za autoceste planirana širina koridora je 40 metara, kao i za brze ceste, za državne ceste širina ostaje 25 metara, za županijske ceste 15 metara, te 10 metara za lokalne ceste. Unutar tih koridora omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih javnih cesta, kao i rješenja priključaka građevnih čestica prema postojećem stanju izvedenosti.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
