Veliki planovi za najdužu hrvatsku rijeku: 120 milijuna eura za plovni put na granici, ali to nije sve
Hrvatska pokreće projekt uređenja plovnog puta Save od Brezovog Polja do Siska, vrijedan 120 milijuna eura, s ciljem poboljšanja plovnosti i povezivanja luka Slavonski Brod, Sisak i Brčko. Trenutačno rijeka ne zadovoljava međunarodne standarde te je plovidba moguća znatno rjeđe od potrebnih 300 dana godišnje, što ograničava iskorištavanje njezina gospodarskog potencijala. Uspjeh projekta ovisit će o suradnji Hrvatske i BiH, budući da Sava na velikom dijelu toka čini prirodnu granicu dviju država, a potrebna su i ulaganja u trajno održavanje korita.
luka Sisak, grad Sisak | Foto: Lučka Uprava Sisak
Unatoč povoljnom geografskom položaju Republike Hrvatske unutar europske prometne mreže te dobroj pokrivenosti mrežom unutarnjih vodnih putova, značajan potencijal sektora unutarnje plovidbe i dalje nije dovoljno iskorišten. Stoga se već duže vrijeme ulažu napori u unaprjeđenje infrastrukture, a među najnovijim vijestima ističe se odobrenje projekta izrade studijsko-projektne dokumentacije za uređenje plovnog puta rijeke Save od Brezovog Polja do Siska. Projekt se odnosi na dionicu na kojoj se s hrvatske strane nalaze dvije međunarodne luke – Slavonski Brod i Sisak, dok se s druge strane nalazi Luka Brčko, piše ekapija.com.
Vrijednost i financiranje projekta
Procijenjena vrijednost projekta iznosi 120 milijuna eura, dok je za fazu projektiranja predviđen proračun od 7.170.000 eura. Sredstva su osigurana kombinacijom državnog proračuna Republike Hrvatske i instrumenta CEF (Connecting Europe Facility).
Trenutačno plovni put rijeke Save ne zadovoljava međunarodne standarde – umjesto potrebnih 300 dana godišnje, plovidba je zbog uvjeta moguća znatno rjeđe. Uprava unutarnje plovidbe RH paralelno radi i na dokumentaciji za uređenje kritične dionice Jaruge – Novi Grad, čija je vrijednost 28.560.000 eura, a u kojoj Bosna i Hercegovina sudjeluje s gotovo pet milijuna eura.
Plovni put rijeke Save | Foto: Vlada RH
Potreba za dobrosusjedskom suradnjom
Iako je Sava većim dijelom klasificirana kao međunarodni plovni put, u praksi nije dostupna za plovidbu veći dio godine. Glavni razlog leži u činjenici da rijeka ne zadovoljava standarde IV. klase plovnosti prema europskim smjernicama AGN ugovora. Plovidbu dodatno otežavaju brojna uska grla i kritične dionice uzrokovane niskim vodostajem, nanosima te nedovoljnim uređenjem korita, piše u dokumentaciji koja je prije nekoliko godina objavljena na stranicama ministarstva.
Kako bi se postigla međunarodna klasa plovnosti, nužno je intenzivirati suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine, posebno jer Sava na velikom dijelu toka predstavlja prirodnu granicu dviju država. U tom smislu važnu ulogu ima Savska komisija te Međudržavna komisija za praćenje provedbe i primjenu Ugovora o plovidbi unutarnjim vodama, obilježavanju i održavanju plovnog puta.
Suradnja se ostvaruje kroz zajedničke obilaske, operativne sastanke i razmjenu izvještaja o dubinama plovnog puta. Međutim, problem predstavlja neriješena nadležnost održavanja plovnog puta u Bosni i Hercegovini te činjenica da ta država još uvijek nije završila proces deminiranja desne obale Save, što otežava realizaciju hrvatskih projekata.
rijeka Sava | Foto: TZ Sveta Nedelja
Dosadašnje aktivnosti održavanja
U proteklim godinama provedene su brojne aktivnosti tehničkog održavanja plovnih putova, čime je smanjen broj kritičnih dionica. Krajem 2017. i početkom 2018. izvedeni su radovi čišćenja na dionicama kod Davora (ušće Vrbasa), Puske, Lonje 1 i Bobovca, dok su u drugoj polovici 2018. očišćene dionice Blinjski Kut, Prelošćica i Gušće.
Unatoč tome, tehničko održavanje potrebno je provoditi kontinuirano jer rijeke svojim tokom stalno oblikuju nanos i nove plićake. Uz prirodne izazove, ograničenja proizlaze i iz skromnih sredstava državnog proračuna, koji je primarni izvor financiranja održavanja plovnih putova.
Zagrebački planovi za Savu
O aktivnijem korištenju Save u Zagrebu govori se već desetljećima, a među idejama je i uređenje nekadašnjeg policijskog pristaništa, koje ne funkcionira već 35 godina. Prema informacijama iz nadležnog ministarstva, trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za razvoj ‘Zelene plovidbe’. Riječ je o multidisciplinarnom projektu koji predviđa regulaciju Save i uređenje plovnog puta od mosta Mladosti do Arene – Laništa, u skladu s europskim standardima (AGN). Kako piše index.hr, planirano je i pristanište za manja električna plovila koja bi povezivala javni gradski prijevoz sa rekreativnim zonama od Bundeka do Jaruna.
U tijeku su i izmjene prostorno-planske dokumentacije Zagreba, u koju bi trebao biti ugrađen opisni i grafički dio projekta. On se uklapa u Strategiju razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske (2022.-2032.) te u Srednjoročni plan razvoja vodnih putova, luka i pristaništa. Ovi planovi nadovezuju se i na međunarodne projekte Sava Commission i FASRB, čiji je cilj osigurati plovni put kroz Zagreb, urediti korito Save i poboljšati plovidbu od Rugvice do Siska.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
