O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

elektrotehničar | foto: Freepik
U Europi baterijski sustavi postaju jedan od ključnih alata za stabilnost elektroenergetskih mreža u čemu prednjače Velika Britanija, Italija, Njemačka i Francuska. Na Danima inženjera istaknuto je da upravo baterijska pohrana energije predstavlja sljedeći veliki korak za Hrvatsku. Ali i naglašeno kako integracija takvih sustava zahtijeva nova tehnička rješenja u mreži, prilagodbu propisa i bolju koordinaciju operatora.
Kako je istaknuto, mijenja se paradigma tradicionalnog elektroenergetskog sustava korištena preko 100 godina. Sustav koji je dimenzioniran na jedan način, doživljava nove postavke s dvosmjernim tokovima snage već od krajnjeg korisnika, što zahtjeva nove razine fleksibilnosti sustava za prilagodbu novim zahtjevima. Cijeli elektroenergetski, a osobito distribucijski sustav, u tim uvjetima energetske tranzicije prolazi kroz jednu svojevrsnu revoluciju s brojnim inženjerskim izazovima.
Zaključak je jasan: Inženjeri elektrotehnike nisu samo tehničari, oni su graditelji sigurnijeg, pametnijeg i održivijeg društva. Njihov rad znatno utječe na svakodnevni život građana, a njihova znanja postaju temelj za tranziciju u budućnost u kojoj su energija, sigurnost i odgovornost međusobno povezani.

17. Dani inženjera elektrotehnike | foto: Hrvatska komora inženjera elektrotehnike
Korištenjem umjetne inteligencije (AI) u sustavima (SCADA) koji nadziru i upravljaju složenim procesima u energetici i industriji, otvaraju s posve nove mogućnosti. AI analizira goleme količine podataka u realnom vremenu, predviđa kvarove, optimizira rad i pomaže u balansiranju mreže.
Stoga je poslana je jasna poruka kako SCADA + AI nije samo tehnološki trend, već način da se poveća učinkovitost i otpornost infrastrukture te da ljudska pogreška postane sve rjeđa.
Na skupu se puno govorilo i o europskoj energetskoj tranziciji koja donosi goleme izazove. Među njima se ističu prelazak na obnovljive izvore, digitalizaciju i decentralizaciju mreža te jačanje sigurnosti opskrbe.
Rečeno je i kako se u Hrvatskoj upravo provodi proces prilagodbe mrežnih sustava i zakonodavstva koji će omogućiti da obnovljivi izvori i pohrana energije postanu standard, a ne iznimka. Inženjeri elektrotehnike u toj tranziciji imaju presudnu ulogu – oni su spojnica između tehnologije i regulative, oni koji osiguravaju da sustavi budu ne samo učinkoviti – nego i sigurni, održivi i usklađeni s europskim normama. Bez njih, energetsku tranziciju nije moguće provesti.

održivi krajobraz i AI | foto: Freepik
Državni tajnik, Tonči Glavinić, u sklopu događanja predstavio je prijedloge novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, koji će imati velik utjecaj i na elektrotehničku struku. Novi zakoni predviđaju promicanje energetski učinkovitih i pametnih zgrada, obnovu postojećih zgrada s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova te stvaranje nacionalnog fonda zgrada s nultom emisijom do 2050. godine.
Za elektrotehničku struku to znači veći angažman u projektiranju sustava upravljanja energijom, automatizaciji zgrada i implementaciji tehnologija poput pametne rasvjete, solarne energije i pohrane. Zakoni stvaraju okvir u kojem se elektrotehnika i graditeljstvo konačno povezuju u istu cjelinu.
Među najupečatljivijim predavanjima bilo je ono inženjera Marka Sikirice pod naslovom ‘Otvorene škole, zatvorene oči: inženjerski pristup sigurnosti vrtića i škola koji nam nedostaje’. Sikirica je jasno upozorio da Hrvatska nema propisane standarde sigurnosti u školama kakve primjenjuje većina zemalja EU i istaknuo kako sigurnost nije luksuz već obveza društva i inženjera.
Predloženo je uvođenje sigurnosnog elaborata za škole i vrtiće te stvaranje multidisciplinarnih timova koji bi zajedničkim snagama i znanjem stvorili sigurno okruženje za našu djecu.

Marko Sikirica | foto: Hrvatska komora inženjera elektrotehnike
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 17 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 17 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 17 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 17 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026