O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

tunelska, ilustracija| Foto: Elektron AG
Koliko su rizični tuneli na hrvatskim autocestama? Na ovo pitanje trebala bi odgovoriti važna analiza Hrvatskih autocesta (HAC), na čijim se trasama i nalaze najveći tuneli u državi. Traži se tko će za okvirno 145 tisuća eura utvrditi glavne opasnosti da bi se sukladno dobivenim informacijama moglo dalje postupati odnosno uspostaviti mjere otklanjanja opasnosti.
Predmet je podijeljen na dvije grupe – prva se odnosi na pravce autocesta A1 i A4, a druga na A6 i A7. Među većim, odnosno zahtjevnijim objektima na prvoj trasi su tunel Mala Kapela i tunel Sveti Rok, a ukupno broji 22 tunela (iako su neki vrlo kratki, a samo njih nekoliko dugo je preko kilometar). Na drugoj (A4), su samo dva tunela – Vrtlinovec i tunel Hrastovec, tako da je stanje za analizu između dvije trase autoceste uistinu nesrazmjerno.
Što se tiče druge grupe, na A6 nalazi se 13 tunela od čega su tri duža od kilometra, odnosno samo je tunel Tuhobić dulji je od 2 kilometra. S druge strane, na autocesti A7 ukupno je devet tunela, od čega nijedan nije duži od kilometra.
U svim objektima na navedene četiri trase sprema se obuhvatna analiza prema tome što nalaže projektni zadatak prilagođen svakoj grupi. U zadatku se može pročitati općenito o tome kako su gustoća prometa i udio teških vozila u tunelu ključni čimbenici koji doprinose razini društvenog rizika. Taj se pak rizik kao kolektivni fenomen definira s dva aspekta – vjerojatnost nastanka događaja i posljedice.
Pa ipak će prije provedbe analize rizika za svaki tunel biti potrebno uzeti u obzir njegove specifične karakteristike. Tu se ubrajaju građevinsko tehnički elementi, oprema i signalizacija. Od građevinsko-tehničkih elemenata, sagledavat će se dužina tunela, uzdužni pad kolnika, geometrija poprečnog presjeka, međusobna udaljenost izlaza za slučaj nužde i pristupa hitne službe te broj i širina prometnog presjeka. U analizi će se sagledavati mogućnost pojave rizika uz pomoć nekoliko glavnih modela – između ostalog QRAM i TuRisMo.

zagušenost prometa | foto: Pixabay
Za tunele A1 i A4 uvidom u podatke o količini predmeta prometa, primjerice, utvrđeno je da u 16 tunela dužih od 500 metara prosječni godišnji promet premašuje dnevni promet u rasponu od 56 do 129 posto, a u dva tunela udio teretnih vozila na dnevnoj razini iznosi više od 15 posto. S obzirom na te brojke, potrebno je procijeniti kakav je rizik tunela u odnosu na onaj koji zadovoljava minimalne sigurnosne zahtjeve te eventualno modelirati dodatne mjere za redukciju rizika.
Isto treba provjeriti i za A6 odnosno A7, za koji prosječna godišnja količina vozila premašuje dnevnu u rasponu od 54 do 62 posto, a u deset tunela udio teretnih vozila na dnevnoj bazi iznosi više od 15 posto. U sva tunela na A7, zbog ogromne količine prometa potrebno je također analizom provjeriti razinu rizika (posebice rizik zagušenja prometa). I tu naravno, u skladu s dobivenim podacima treba eventualno modelirati dodatne mjere za redukciju rizika.
U tunelima Hrastovec i Vrtlinovec obavezno treba modelirati utjecaj sustava ozvučenja koji se planira ugraditi u navedene tunele. Osim procjene sadašnje razine rizika, potrebno je napraviti i analize s prognoziranim prometnim opterećenjem u narednih deset, odnosno petnaest godina.
Rok za obavljanje usluge iznosi četiri mjeseca od dana uvođenja u posao. Uvođenje u posao podrazumijeva da je naručitelj dostavio izvršitelju usluge potrebnu dokumentaciju, odnosno da izvršitelj usluge raspolaže sa svim ulaznim podacima za obavljanje analiza rizika, navodi Projektni zadatak. Što je s ostalim pravcima?
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 17 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 17 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 17 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 17 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026