Na lijevoj obali Dravi otvara se milijunsko gradilište, nakon dugo vremena ovdje se gradi, i to moderna ustanova

Državni arhiv u Osijeku raspisao je natječaj za izgradnju novog arhivskog spremišta u Podravlju. Riječ je o velikom projektu vrijednom gotovo 5 milijuna eura. Gradit će se suvremena arhivska ustanova po europskim standardima. Očekuje se da bi gradilište trebalo biti otvoreno 1. rujna ove godine, a da bi prostorije trebale biti useljive u lipnju 2026. godine. Ponude se zaprimaju do 10. srpnja.

Državni arhiv u Osijeku trenutačno djeluje na čak pet lokacija, sa sjedištem u Tvrđi, a prostora za građu manjka već godinama. Kapacitet u novom prostoru bi trebao biti dovoljan za oko 15 tisuća dužnih metara gradiva.

Nova zgrada gradit će se na na lijevoj obali Drave. Gradilište će biti otvoreno na parceli površine 4.070 kvadrata na kojoj trenutno nema objekata koji bi zahtijevali rušenje.

Uz spremište za 15 tisuća dužnih metara gradiva, u novom objektu nalazit će i prostorije za prijem i obradu gradiva, uredske prostorije, prostor za digitalizaciju, restauraciju i konzervaciju arhivskoga gradiva, pomoćne prostorije i višenamjenski ulazni hol za prijam do 200 osoba za edukacijske, kulturno-prosvjetne i izložbene svrhe.

Zemljište za izgradnju u lipnju 2023. godine darovao je Grad Osijek, kada je ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, rekla kako će gradnja biti financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Dvije etaže

Objekt će se graditi kao zgrade javne i društvene namjene. Zgrada je projektirana kao građevina s dvije nadzemne etaže – prizemlje i 1. kat. Slobodnostojeća je, pravilnog tlocrtnog oblika, te maksimalnih dimenzija 54,84 x 27,84 metara. Dok visina građevine iznosi 11,30 metra.

U prizemlju zgrade će se nalaziti natkriveni ulazni prostor, vjetrobran, prijamni prostor sa sanitarijama za posjetitelje, garderoba, višenamjenska dvorana, prostor stubišta i dizala, hodnik, uredski prostori arhiva, privremeno arhivsko spremište, komora za smrzavanje građe, garaža za pretovar arhivskog gradiva, strojarnica, tehnička prostorija i prostorija vatrodojave.

Na prvom katu nalazit će se pak arhivski spremišni prostor. I to u formi depoa s pomičnim reglaima za trajnu pohranu gradiva. Bit će tu i sanitarni čvor za djelatnike te spremište potrošnog materijala.

Temelji i krov

Podovi na tlu bit će izvedeni s podnim oblogama od keramičkih pločica i vinila postavljenih na cementni estrih povrh armirano betonske podne ploče debljine 14 centimetara. U prostoru arhivskog spremišta dijelu zgrade je predviđeno ostaviti zaglađenu armirano betonsku podnu ploču debljine 20 centimetara na koju dolazi završna obrada samonivelirajućeg lijevanog poda.

Međukatnu konstrukciju čine montažni AB elementi na katnim gredama sa zaglađenom tlačnom AB pločom iznad sa završnom obradom samonivelirajućeg lijevanog poda.

Krov iznad cijele zgrade predviđen je kao dvostrestrešni kosi krov nagiba 2°, završno obložen hidroizolacionom folijom koja se postavlja preko mineralne vune debljine 20 centimetara. Ispod mineralne vune postavlja se parna brana, a nosivi dio krova je trapezni čelični lim. Slojevi krova oslanjaju se na nosivu montažnu AB konstrukciju. Po obodu krova predviđena je izvedba atike od AB elemenata. Na krovu je također predviđena izvedba kupole za odimljavanje prostora stubišta.

Zidovi

Vanjski zidovi su predviđeni kao zidani zidovi od blok opeke, debljine centimetara, s unutarnje strane ožbukani vapneno-cementnom ili gips-vapnenom žbukom te završno obrađeni glet masom i disperzivnom bojom ili keramičkim pločicama (ovisno o namjeni prostorije), a s vanjske strane obloženi toplinskom izolacijom od mineralne vune debljine 15 centimetara sa završnim slojem od slip opeke (u zoni prizemlja) i obloge falcanim limom na čeličnoj potkonstrukciji (u zoni prvog kata).

U području podnožja zidova (sokl) s vanjske strane oblažu se hidroizolacijom i toplinskom izolacijom od ekspandiranog polistirena XPS, debljine 15 centimetara. Ovdje će završni sloj biti slip opeka.

Unutarnji razdjelni zidovi su predviđeni kao zidani zidovi od blok opeke debljine 20 ili 25

centimetara, obostrano ožbukani vapneno-cementnom ili gips-vapnenom žbukom, završno obrađeni glet masom i disperzivnom bojom ili keramičkim pločicama (ovisno o namjeni prostorije). Unutarnji pregradni zidovi predviđeni su od gipskartona debljine 12 centimetara, te završno obrađeni žbukom, glet masom i disperzivnom bojom ili keramičkim pločicama (ovisno o namjeni prostorije).

Bravarija

Sva vanjska bravarija je predviđena iz aluminijskih profila, ostakljena troslojnim IZO staklom. Kao zaštita od sunca predviđa se ugradnja venecijanera s unutrašnje strane.

Treba reći da će zgrada imati dva evakuacijska stubišta. Armirano betonsko stubište unutar zgrade te vanjsko otvoreno stubište predviđeno kao čelično pocinčano.

U sklopu projekta predviđena je i vanjska ograda oko čestice ukupne visine 160 centimetara. Ograda se izvodi s betonskim podnožjem visine 15 centimetara, na sjeveru i istoku mrežasta pocinčana i plastificirana, a na jugu i zapadu od čeličnih elemenata.

Doznajte ovdje sve o novoj građevini u Dubrovniku nad kojom se zadnjih dana mnogi zgražaju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.