Misterij Gibraltarskih vrata: Zašto nikad nije izgrađen most?

Gibraltarski tjesnac odvaja Europu od Sjeverne Afrike i kao takav vrlo je bitan za međunarodnu trgovinu. Godinama se postavljalo pitanje o izgradnji mosta koji bi povezivao kontinente, no postoji niz problema zbog kojih to nikad nije ostvareno. Gotovo 300 tankera s naftom dnevno prođe kroz spomenuti tjesnac, što je dokaz važnosti prolaza. Svakako bi izgradnjom mosta trgovina bila olakšana, ali u ovom slučaju, posljednju riječ ipak ima majka priroda.

Gibraltarski prolaz, koji se kroz povijest nazivao i Herkulovim stupovima, služi kao kanal koji povezuje Atlantski ocean i Sredozemno more, ali i razdvaja Europu od Afrike. Prostirući se na svega osam milja ili otprilike 13 kilometara na svojoj najužoj točki, ova naizgled skromna udaljenost puno je veći zalogaj nego što se na prvu čini.

Riječ je o trgovački iznimno važnom prolazu. Za razliku od umjetnog Sueskog kanala, Gibraltarski tjesnac je mnogo veći i lakši za plovidbu velikim brodovima, što rezultira s više od 100 000 brodova koji prolaze kroz njega godišnje.

Unatoč prilično kratkom prostranstvu vode i istini da postoji više od 60 međunarodnih mostova koji dužinom premašuju 13 kilometara, nijedan most nije izgrađen za spajanje ovih kontinenata. To je mnoge natjeralo na razmišljanje o razlozima zbog kojih most nikad nije sagrađen.  Možemo reći da se ističu dva do tri glavna problema radi kojih most vrlo vjerojatno nikad neće biti sagrađen.

Prolaz doseže nevjerojatnu dubinu mora

Uvijek se postavljalo pitanje, zašto se na Gibraltarskim vratima ne može napraviti podzemni tunel poput Channela koji spaja Englesku i Francusku. Primjerice, najduži tunel na svijetu je dug 165 kilometara i nalazi se u Kini, dok je Gibraltarski tjesnac širok samo 14 kilometara.

Razlog je prilično jednostavan i logičan. Za razliku od kanala La Manche koji seže u dubine do maksimalno 75 metara, Gibraltarska vrata su duboka nevjerojatnih 900 metara. Područje inače karakteriziraju i snažne struje. Kad sve zbrojite i oduzmete, na takvoj dubini, uz velike struje, gotovo je nemoguće izgraditi most. Isto tako, za takav poduhvat morala bi se potrošiti basnoslovna svota novca koja se može uložiti u isplativije i bolje projekte.

Riječ je i o vrlo kamenitom morskom pojasu u kojem bi prokopavanje bilo vrlo izazovno, čak i za velike strojeve i mašine koje bi radile na toj silnoj dubini.

Seizmološki aktivno područje

Područje oko Gibraltara, prvenstveno južni dio Španjolske i Portugala te sjeverozapadni dio Maroka, je sklono podrhtavanjima. Podsjetimo, najrazorniji potres u Maroku u zadnjih 60 godina usmrtio je preko 2000 ljudi i nanio ogromnu štetu stanovništvu u blizini Marakeša. Primjerice, i Španjolska je zapamtila razorne potrese poput onog u Lorci 2011. godine u kojem su gotovo sa zemlje nestala dva grada, ili pak onaj iz 2016. godine od 6.6 stupnjeva po Richteru koji je zatresao jug Španjolske.

Naravno, u slučaju izgradnje mosta, objekt bi se sigurno na pravi način osigurao od razornih potresa u okolici. S druge strane, dodatno osnaživanje mosta bi iziskivalo i izdašniji račun na kraju svih radova.

Ipak je moguće, podzemni tunel spajat će Maroko i Španjolsku?

Krenulo je ‘ispipavanje’ terena za izgradnju podzemnog tunela koji bi za potrebe Svjetskog prvenstva 2030. godine spajao Španjolsku i Maroku. Sve je još u fazi istraživanja, studija mora procijeniti hoće li uopće doći do radova radi već spomenutih razloga. U slučaju izgradnje, tunel bi bio dug preko 27 kilometara, a jedna od glavnih polaznih i dolaznih točki bio bi marokanski grad Tangier.

Velika želja za izgradnjom tunela ne garantira da će se takav projekt i ostvariti jer naša Zemlja ipak želi da neki njeni dijelovi ostanu netaknuti. Više o tome pročitajte ovdje.