Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 1 d 13.07.2026

Plinska infrastruktura | foto: Pexels
U srpnju 2024. potpisan je sporazum o pripremi i realizaciji strateškog projekta proširenja magistralnog plinovodnog sustava i LNG terminala. Riječ je o ulaganjima koja bi mogla premašiti cifru od 530 milijuna eura, za koliko se namjerava završiti četiri plinovoda ukupne duljine 216 kilometara.
Plinovod Omišalj-Zlobin trebao bi se spojiti na plinovode Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak i Kozarac-Sisak, a radovi bi Hrvatskoj trebalo omogućiti energetsku neovisnost. Zbog promjene plana, za dio plinovoda Kozarac-Slobodnica treba izmijeniti projektnu dokumentaciju, a za što je upravo dodijeljen ugovor od 15 tisuća eura.
Kozarac-Slobodnica u proširenju magistralnog plinovoda u Hrvatskoj, od ukupno 216 kilometara, ima projektiranu duljinu od gotovo 130 kilometara. Dio je to plinske infrastrukture čijom se izgradnjom planira ojačati Hrvatsku samodostatnost u opskrbi energijom zbog čega projekt nosi status ‘strateškog’. Sporazum o provedbi stupio je na snagu Odlukom Vlade RH o proglašenju projekta strateškim investicijskim državnim projektom, 2. siječnja 2025. godine.
Radovi su krenuli na plinovodu Zlobin-Bosiljevo, a za plinovod Kozarac-Slobodnica treba izraditi izmjene i dopune idejnog projekta te ishoditi izmjene i dopune lokacijske dozvole. Za taj posao ugovaratelju, Inženjering za naftu i plin 26. siječnja 2026. dodijeljen je ugovor od 14.800 eura bez uključenog PDV-a, što je malo manje u odnosu na procijenjenu vrijednost. Prema ugovornoj obvezi, imaju četiri mjeseca za završiti projekt.
– Na plinskom čvoru Kozarac prvotno je bila planirana izgradnja dvaju magistralnih plinovoda, Kozarac-Slobodnica i Kozarac-Sisak, u redoslijedu izgradnje od Slobodnice prema Sisku. Sukladno tadašnjem tehničkom rješenju, izrađeni su idejni projekti te ishođene pravomoćne lokacijske dozvole. Međutim, zbog promjene prioriteta izgradnje plinovoda uvjetovane provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, došlo je do odstupanja od izvorno planirane dinamike realizacije projekta, pojašnjeno je u opisu projekta u javnoj nabavi.

plinovod | foto: Plinacro
Plinovod Kozarac-Sisak, dalje je pojašnjeno, sada se gradi kao prva faza, što je uzrokovalo neusklađenost postojećih idejnih i glavnih projekata te lokacijskih dozvola s novim redoslijedom izgradnje. Kako bi se osigurala tehnička i pravna usklađenost projekta, nužno je provesti izmjene idejnog projekta za plinovod Kozarac-Slobodnica te ishoditi izmjene i dopune pripadajuće lokacijske dozvole.
K tome, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uvjetovalo je izdavanje uporabne dozvole za plinovod Kozarac – Sisak prethodnim ishođenjem građevinske dozvole za plinovod Kozarac-Slobodnica, s ciljem sprječavanja kolizije između pojedinih faza zahvata, stoji u pojašnjenju.
S obzirom na to da je idejni projekt plinovoda Kozarac-Slobodnica izradila tvrtka Inženjering za naftu i plin, nastavak suradnje s istim projektantom predstavlja najprikladnije rješenje također piše u pojašnjenju, što znači da je ugovor dodijeljen u okviru preobrazbe početnog plana o suradnji.
– Time se osigurava kontinuitet, tehnička usklađenost projekta te izbjegavaju dodatni troškovi i produljenje rokova realizacije, zaključno piše u opisu predmeta nabave.
Napominjemo, podfaza II.A dio je druge faze realizacije projekta glavnog otpremnog plinovoda za transport plina s LNG terminala za ukapljeni prirodni plin. Ova podfaza obuhvaća izgradnju plinovodnog sustava Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac. Na tu fazu nastavlja se podfaza II.B, koja uključuje izgradnju novog plinovoda Kozarac-Slobodnica.
Realizacija podfaze II.B omogućila bi povećanje kapaciteta transporta plina s terminala za UPP na 5,26 milijardi kubičnih metara godišnje, čime se stvaraju preduvjeti za veći izvoz plina prema Mađarskoj i drugim tržištima srednje Europe, što je navedeno na stranicama investitora – Plinacro.
Planirani plinovod Kozarac–Slobodnica projektiran je s nazivnim promjerom od 800 milimetara, maksimalnim radnim tlakom od 75 bar i, u dosadašnjim planovima, s ukupnom duljinom od 128 kilometara. Za projekt je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš te je ishođeno pozitivno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, čime su ispunjeni ključni preduvjeti za daljnju realizaciju, a projekt se sada mijenja.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 1 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 6 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Osim tunela, gradit će se i vijadukt dug 210 metara, cestovni podvožnjak duljine 12 metara te dva nadvožnjaka, svaki duljine 35 metara.
12:54 51.533333333333 min 15.07.2026
Zagreb priprema natječaj za megaprojekt od 51 milijun eura: Na šljunku niče kompleks s 8 dvorana
Prostor bi bio namijenjen različitim događanjima, od kongresa, konferencija i poslovnih skupova do koncerata, predstava, izložbi, banketa i svadbi.
10:34 3 h 15.07.2026
Nakon desetljeća ovisnosti o skelama i dugim obilascima, novi most trebao bi povezati obale Save te znatno olakšati svakodnevni život.
17:00 20 h 14.07.2026
Novo sjedište službeno bi trebalo biti otvoreno 21. srpnja 2026. godine.
17:00 20 h 14.07.2026
Ovo će biti najveći projekt željeznice u Hrvatskoj: Pruga od 175 kilometara do mora i najduži tunel
Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.
16:59 20 h 14.07.2026