8 tunela do Dubrovnika: Svaki će imati dvije cijevi, a zajedno će pokrivati 20 kilometara

Hrvatske autoceste (HAC) uhvatile su se zahtjevnog posla pripreme ponovljena dva ogromna natječaja za izgradnju infrastrukture koja nosi epitet najskuplje dionice autoceste u Hrvatskoj, a obuhvaća konstrukciju moderne prometnice na relaciji Metković-Dubrovnik. U 'igri' su trenutno dvije dionice, Slano – PUO Mravinjac i Rudine – Slano, čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi 468 milijuna eura.

Zašto to toliko košta? Odgovor je zapanjujući, ova dva gradilišta zajedno u obuhvatu radova imaju čak osam tunela duljine veće od 20 kilometara! Svi su projektirani kao dvocijevni tuneli, a zbog izrazito zahtjevnog krškog terena njihova će izgradnja zahtijevati opsežna geološka istraživanja, prilagođene metode iskopa i kontinuirano geotehničko praćenje.

Iako su građeni prema istim sigurnosnim standardima, svaki od njih nosi svoje specifičnosti. Od različitih geoloških uvjeta i visine nad sloja do broja poprečnih prolaza i opsega prethodnih istražnih radova. Pročešljali smo nacrte.

Rudine - Slano

Natječaj za izgradnju poddionice Rudine – Slano u ponovljenom izdanju ima procijenjenu vrijednost od 248 milijuna eura, odnosno vrijednost je povećana sa 201 na 248 milijuna eura, što predstavlja rast od 47 milijuna eura odnosno 23,4 posto.

Na ovoj trasi su predviđena četiri tunela - Katina, Krkojenova Glavica, Resova Glavica i Zabreže. Kao i nekoliko velikih vijadukata koji će omogućiti prolazak kroz zahtjevan teren Dubrovačkog primorja. Uz njih će se raditi brojni nadvožnjaci, podvožnjaci, prolazi za lokalni promet te sustavi odvodnje i vodoopskrbe.

Slano – PUO Mravinjac

Natječaj za izgradnju pod dionice Slano – PUO Mravinjac u ponovljenom izdanju ima procijenjenu vrijednost od 220 milijuna eura, odnosno vrijednost je povećana sa 179 na 220 milijuna eura, što predstavlja rast od 41 milijun eura odnosno 22,9 posto. Obuhvaća izgradnju dionice od Slanoga do područja Mravinjca u duljini od oko 11,5 kilometara.

Projekt obuhvaća izgradnju dijela autoceste na dionici Rudine – Osojnik sa spojnim cestama, podijeljenog u više faza. Planirana je izgradnja novih dijelova trase autoceste, tunela, vijadukata, podvožnjaka i nadvožnjaka koji omogućuju sigurno odvijanje prometa kroz zahtjevan teren. I ovdje su u sklopu projekta predviđeni tuneli Kolomnić, Debela Ljut, Crvena Greda i Grdanj Vrh te više vijadukata preko prirodnih prepreka.

1. Tunel Katina

Tunel Katina gradit će se na dionici autoceste A1 Doli – Dubrovnik, u sklopu prve etape izgradnje nove prometnice prema krajnjem jugu Hrvatske. Projektiran je kao dvocijevni tunel s dvije odvojene prometne cijevi, od kojih je svaka duga 1.674 metra, a međusobno će biti povezane poprečnim prolazima radi sigurnosti korisnika.

Trasa prolazi kroz zahtjevno krško područje Dubrovačko-neretvanske županije, gdje će se najveći dio iskopa izvoditi kroz masivne vapnence i dolomite, uz lokalne zone pukotina i rasjeda koje zahtijevaju dodatne mjere stabilizacije. Stoga su projektiranju prethodila opsežna geodetska, geološka, geofizička i laboratorijska istraživanja te istražno bušenje provedeno u dvije faze – prvo 2008. i 2009. godine, a zatim ponovno tijekom 2025. godine.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

2. Tunel Krkojenova Glavica

Tunel Krkojenova Glavica također je dio prve etape nastavka autoceste A1 prema Dubrovniku. Projekt predviđa dvije prometne cijevi, desnu duljine 658 metara i lijevu duljine 754 metra, povezane s dvije poprečne pješačke veze. Iskop će se izvoditi istodobno s oba portala, dok će najveća visina nad sloja iznad tunela dosezati oko 71 metar.

I ovaj će se tunel probijati kroz masivne dolomite i vapnence karakteristične za krški teren na lokaciji. Prije početka projektiranja provedena su detaljna inženjersko geološka kartiranja, geofizička istraživanja, istražno bušenje i laboratorijska ispitivanja stijenskog materijala kako bi se precizno odredili uvjeti iskopa i podgrađivanja. Tijekom gradnje primjenjivat će se sustav stalnog geotehničkog nadzora koji će omogućiti prilagodbu projektnih rješenja stvarnim uvjetima u podzemlju.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

3. Tunel Resova Glavica

Tunel Resova Glavica nalazit će se na istoj dionici autoceste, također u sklopu prve etape izgradnje. Projektiran je s dvije odvojene prometne cijevi, desnom duljine 505 metara i lijevom duljine 528 metara, koje će biti povezane jednom poprečnom pješačkom vezom.

Radovi će započeti istodobno s oba portala, a najveći nad sloj iznad tunela dosezat će oko 155 metara, što ga svrstava među zahtjevnije objekte na ovoj etapi. Trasa prolazi kroz kasnodijagenetske dolomite i debelo slojevite vapnence, uz lokalne rasjedne zone i raspucanu stijensku masu koja zahtijeva dodatne mjere stabilizacije.

U sklopu pripreme projekta provedena su inženjersko geološka kartiranja, geofizička istraživanja, istražno bušenje i laboratorijska ispitivanja, dok će se tijekom izvođenja radova geotehničkim praćenjem kontinuirano provjeravati ponašanje stijenske mase i po potrebi prilagođavati način iskopa.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

4. Tunel Zabreže

Tunel Zabreže gradit će se na brzoj cesti Đonta Doli – čvorište Doli, koja je sastavni dio projekta autoceste A1 Doli – Dubrovnik. Projektiran je kao dvocijevni tunel s prometnim cijevima duljine 1.400,65 i 1.428,65 metara, povezanima s četiri poprečne pješačke veze i jednim prolazom za interventna vozila, čime će se osigurati sigurna evakuacija i pristup hitnim službama.

Tunel će se probijati kroz krški masiv izgrađen pretežno od dolomita i vapnenaca, uz lokalne tektonski poremećene zone koje zahtijevaju prilagođene mjere stabilizacije tijekom iskopa. U pripremi projekta provedena su inženjersko geološka kartiranja, geofizička istraživanja, istražno bušenje i laboratorijska ispitivanja, uključujući uzdužni geofizički profil dug gotovo 1,5 kilometara te istražnu bušotinu duboku 50 metara. Dobiveni podaci poslužili su za odabir optimalnih metoda iskopa i podgrađivanja.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

5. Tunel Kolomnić

Tunel Kolomnić gradit će se na drugoj etapi autoceste, između vijadukata Loznica i Čerenac, na poddionici od km 7+000 do km 9+400. Projektiran je kao dvocijevni tunel s lijevom prometnom cijevi duljine 1.244 metra i desnom duljine 1.123 metra, pri čemu su osi kolnika razdvojene kako bi se osigurao potreban razmak između portala.

Trasa prelazi preko brda Kolomnić kroz izrazito zahtjevan krški teren pa je najveći dio ove dionice smješten na objektima, odnosno u tunelu i na vijaduktima, dok se otvoreni dijelovi izvode u usjeku i nasipu. Tunel je projektiran za računsku brzinu od 120 km/h te uključuje suvremene sigurnosne sustave, poput interventnih prolaza, SOS i hidrantskih niša te ventilacije. Projektna rješenja prilagođena su konfiguraciji terena kako bi se osigurala sigurna gradnja i dugoročno pouzdano odvijanje prometa.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

6. Tunel Debela Ljut

Tunel Debela Ljut gradit će se na pod dionici od km 14+600 do km 16+700, u sklopu druge etape izgradnje autoceste A1 Doli – Dubrovnik. Činit će ga dvije odvojene prometne cijevi, lijeva duljine 1.759 metara i desna duljine 1.767 metara, razdvojene kako bi se osigurala odgovarajuća udaljenost između portala.

Trasa prolazi kroz brdo Debela Ljut na izrazito zahtjevnom krškom području, zbog čega je gotovo cijela dionica smještena u tunelu, dok se otvoreni dijelovi prometnice izvode u nasipu. Tunel je projektiran za računsku brzinu od 120 km/h, a bit će opremljen interventnim prolazima, SOS i hidrantskim nišama te ventilacijskim sustavom raspoređenim duž obje cijevi. Ističe se kako su odabrana tehnička rješenja prilagođena su složenoj konfiguraciji terena kako bi se omogućila sigurna gradnja i pouzdano funkcioniranje buduće prometnice.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

7. Tunel Crvena Greda

Tunel Crvena Greda jedan je od najvećih objekata na drugoj etapi autoceste A1 Doli – Dubrovnik. Projektiran je s dvije prometne cijevi, desnom duljine 2.342,25 metara i lijevom duljine 2.460,35 metara, koje će biti povezane sa sedam poprečnih pješačkih prolaza i dvama prolazima za interventna vozila.

Iskop će se izvoditi istodobno s oba portala, a najveća visina nad sloja iznad tunela doseže oko 180 metara, što ga čini jednim od geotehnički najzahtjevnijih objekata na cijeloj trasi. Tunel će prolaziti kroz složen krški masiv izgrađen pretežno od vapnenaca i dolomita različitih lito stratigrafskih jedinica, uz rasjedne zone i dijelove stijenske mase zahvaćene dolomitizacijom.

Projekt se temelji na rezultatima inženjersko geoloških kartiranja, geofizičkih istraživanja, istražnog bušenja i laboratorijskih ispitivanja. Dok će se tijekom izvođenja radova provoditi stalno geotehničko praćenje radi prilagodbe iskopa stvarnim uvjetima u podzemlju.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN

8. Tunel Grdanj Vrh

Tunel Grdanj Vrh također je dio druge etape izgradnje autoceste A1 Doli – Dubrovnik. Predviđen je kao dvocijevni tunel s desnom prometnom cijevi duljine 829 metara i lijevom duljine 799 metara. Podzemni iskop obuhvatit će 704 metra desne i 753,5 metara lijeve cijevi, dok najveći nadsloj iznad tunela iznosi oko 54 metra.

Tunel će se probijati kroz krški masiv izgrađen pretežno od vapnenaca s mjestimičnim izmjenama dolomita donjojurske starosti, uz rasjedne i pukotinske zone koje zahtijevaju posebnu pozornost tijekom gradnje. Pripremi projekta prethodila su inženjersko geološka kartiranja, geofizička istraživanja, istražno bušenje i laboratorijska ispitivanja stijenskog materijala, uključujući tri geofizička profila i četiri istražne bušotine.

Tuneli do Dubrovnika | foto: screen shot EOJN