Žalba države na novi Maksimir: Odvjetnik otkriva koliko će se čekati odluka i što ako stigne odbijenica

Priča oko izbora idejnog rješenja za novi stadion Maksimir dobila je novi zaplet. Nakon što je krajem rujna predstavljeno pobjedničko rješenje talijanskog ureda VG13 Architects Studio Associato, iz Vlade su stigle kritike na provedeni postupak, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar zatražio je njegovo poništenje. Ministarstvo gospodarstva potom je 5. listopada, posljednjeg dana zakonskog roka, podnijelo žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, odnosno DKOM-u.

Riječ je o arhitektonsko-urbanističkom natječaju za idejno rješenje SRC Svetice - Stadion Maksimir, koji je Grad Zagreb kao naručitelj objavio još 20. ožujka ove godine. Procijenjena vrijednost usluge natječaja iznosi oko 13,9 milijuna eura, dok bi cijeli projekt novog stadiona i okolnog kompleksa trebao vrijediti više od 200 milijuna eura. Ranije je i premijer Andrej Plenković javno rekao da nije zadovoljan odabranim rješenjem te da treba provjeriti postoje li pravne mogućnosti za poništenje natječaja i raspisivanje novog.

Što sada konkretno znači žalba države, zaustavlja li ona postupak, razlikuje li se procedura kada se žali ministarstvo i koliko se može čekati odluka, pojasnio nam je odvjetnik Jure Radalj iz odvjetničkog ureda Korinčić. Pritom, valja naglasiti, Radalj ne komentira konkretan slučaj ni osnovanost žalbe, već objašnjava pravni okvir, zakonsku proceduru te što podnošenje žalbe znači za nastavak postupka i rokove u kojima se odluka može očekivati.

Žalba sada praktično zaustavlja postupak

Kako objašnjava Radalj, DKOM je prvo i obvezno tijelo pravne zaštite u postupcima javne nabave, pa se nakon podnošenja žalbe upravo tamo odlučuje je li postupak proveden zakonito.

- Žalba se u pravilu podnosi u roku od deset dana od primitka odluke, uz uplatu propisane naknade, a mora sadržavati sve razloge nezakonitosti koje žalitelj ističe. DKOM naknadno iznesene razloge u pravilu neće razmatrati, objašnjava.

Najvažnija posljedica žalbe, dodaje, jest njezin suspenzivni učinak.

- Naručitelj do okončanja postupka pred DKOM-om u pravilu ne smije sklopiti ugovor s odabranim ponuditeljem. U ovom slučaju to znači da se cijela priča oko ugovaranja idejnog rješenja i daljnjih faza projekta vrijednog više od 200 milijuna eura praktično zamrzava do odluke, kaže.

stadion Maksimir | foto: VG13 Architects Studio Associato

DKOM ima rok od 30 dana

Pitanje koje se sada nameće jest koliko bi cijeli postupak mogao trajati. Prema Radaljevim riječima, zakon je tu prilično jasan.

- DKOM je dužan odluku donijeti u roku od 30 dana od primitka uredne žalbe, kaže odvjetnik.

To, međutim, ne mora nužno značiti da je pravni put time potpuno završen.

- Protiv odluke DKOM-a nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. To je konačna razina pravne zaštite, pojašnjava.

Važna je pritom razlika između ta dva koraka. Dok žalba DKOM-u u pravilu zaustavlja nastavak postupka, tužba pred Visokim upravnim sudom nema isti automatski učinak.

- Tužba u upravnom sporu, za razliku od žalbe DKOM-u, nema suspenzivni učinak po sili zakona. To znači da naručitelj nakon odluke DKOM-a u pravilu može nastaviti s ugovaranjem, navodi Radalj.

Novi izgled SRC Svetice | Foto: Grad Zagreb

Država nema poseban tretman

Iako je u ovom slučaju žalitelj Ministarstvo gospodarstva, sama činjenica da se žali država proceduralno joj ne daje drukčiji položaj od ostalih mogućih žalitelja.

- Treba naglasiti jednu stvar koja se u javnoj raspravi često gubi iz vida. Pred DKOM-om je, s čisto proceduralnog stajališta, svejedno žali li se Ministarstvo ili neki privatni gospodarski subjekt. Svi žalitelji u postupku pravne zaštite javne nabave formalno su izjednačeni i prolaze istu zakonsku proceduru pod istim uvjetima, ističe Radalj.

Ključno je, kaže, sasvim drugo pitanje.

- Jedino što je zaista bitno jest da žalitelj ima aktivnu legitimaciju u smislu članka 401. Zakona o javnoj nabavi, dodaje. Drugim riječima, samo politička ili institucionalna težina žalitelja nema utjecaja na način na koji bi DKOM trebao odlučivati.

'DKOM ne važe tko je žalitelj'

Radalj posebno naglašava da Komisija mora ocjenjivati pravne argumente, a ne status osobe ili institucije koja ih iznosi.

- DKOM ni na koji način ne važe tko je žalitelj po svojoj težini ili političkom značaju. Gleda se isključivo postoji li aktivna legitimacija i jesu li žalbeni razlozi utemeljeni, objašnjava.

Zbog toga je, dodaje, za samu odluku pravno nebitno dolazi li žalba iz ministarstva, od konkurentskog ponuditelja ili nekog drugog subjekta.

- Status žalitelja, bio to ministarstvo, konkurentski ponuditelj ili bilo tko drugi s pravnim interesom, pravno je irelevantan za ishod postupka, kaže Radalj.

stadion Maksimir | foto: VG13 Architects Studio Associato

Što sada čeka novi Maksimir?

Sve oči sada su tako uprte u DKOM. Dok odluka ne bude donesena, nastavak ugovaranja pobjedničkog idejnog rješenja u pravilu stoji. Ako Komisija odbije žalbu, Grad Zagreb mogao bi nastaviti postupak, dok bi eventualno usvajanje žalbe moglo otvoriti put poništenju odluke ili vraćanju postupka na određenu fazu, ovisno o sadržaju odluke DKOM-a.

Cijela priča dolazi samo nekoliko tjedana nakon predstavljanja pobjedničkog rješenja za novi Maksimir. Na međunarodni natječaj pristiglo je 88 radova, a odabrano je spomenuto kontroverzno rješenje talijanskog studija VG13. Projekt predviđa stadion kapaciteta oko 35.000 gledatelja, a ukupna vrijednost stadiona i uređenja okolnog područja procijenjena je na oko 205 milijuna eura.

Sada će, međutim, prije bilo kakvih novih koraka biti potrebno pričekati pravnu odluku. A ona bi, barem prema zakonskom roku koji navodi Radalj, trebala stići najkasnije 30 dana od primitka uredne žalbe.