Zabrana prometa u velikom dijelu središta grada: ‘Superblok’ s proširenom pješačkom zonom bit će završen do 2030. godine
Gradonačelnica glavnog grada Katalonije Ada Colau najavila je veliki projekt za budućnost Barcelone. Broj pješačkih zona u ovom gradu povećava se velikom brzinom, a sa završetkom kreiranja ‘superbloka’ na području četvrti Eixample planira se i zabrana prometovanja u velikom dijelu središta grada.
Prvi ‘superblok’ Barcelone predstavljen je 2016. godine kao svojevrstan gradski otok kreiran od više gradskih blokova unutar kojeg je prometovanje automobila zabranjeno.
Ideja širenja ‘superblokova’ Barcelone predstavlja ambiciozan plan širenja zelenih zona grada koje će gotovo u potpunosti biti slobodne od automobilskog prometa. Zeleni plan širenja pješačkih zona grada u Barceloni planiraju provesti tijekom sljedećih desetak godina.
Plan kreiranja zelenih ‘superblokova’ predstavila je gradonačelnica Barcelone Ada Colau najavljujući pretvorbu 21 ulice u četvrti Eixample u novi ‘superblok’ katalonske prijestolnice.
Zelena prijestolnica Katalonije
Novom odlukom gradonačelnice Colau Barcelona postaje grad bogatiji za 33,4 hektara pješačkih površina. Najnoviji ‘superblok’ time postaje zona u kojem će prijevoz automobilima biti dozvoljen isključivo interventnim, komunalnim i dostavnim vozilima, ali i stanovnicima tog dijela grada.
Osim pretvaranja središta katalonske prijestolnice u pješačku zonu, gradonačelnica Colau najavljuje i ozelenjavanje grada sadnjom stabala na površini od čak 6,6 hektara, navode iz Ekovjesnika.
Ovaj veliki projekt Barcelonu će stajati 38 milijuna eura, a početak njegove realizacije planiran je 2022. godine. Prema predstavljenim podatcima riječ je o jednom od najvećih projekata prenamjene središta grada u nekom od europskih gradova.
– Razmišljamo o novom gradu za sadašnjost i budućnost – s manje onečišćenja i buke, s novim održivim oblicima mobilnosti i novim javnim prostorom, navodi gradonačelnica Colau.
Prvi ‘superblok’ Barcelone predstavljen je 2016. godine koji se proteže duž devet gradskih blokova. U periodu od predstavljanja prvog ‘superbloka’ do danas u gradu nastaje još šest ‘superblokova’, a najnoviji u četvrti Eixample još je jedan u nizu transformacije cijelog grada.
Kreiranje ‘superblokova’ tijekom vremena se pokazalo kao jedna od pozitivnih promjena u samom središtu grada u kojem nastaju nove zelene površine, trgovi te brojni prostori za odmor i opuštanje.
No, unatoč brojim prednostima kreiranja superblokova’ dio građana iskazao je svoje nezadovoljstvo novim planovima gradonačelnice Colau. Organiziranjem nekoliko prosvjeda željeli su iskazati svoje nezadovoljstvo uzrokovano primarno smanjenjem broja prometnih površina.
Projekt novog ‘superbloka’ započet će provođenjem javnog natječaja koji će obuhvaćati pitanja obnove, prenamjene i uređenja brojnih gradskih ulica u novi ‘superblok’. Zbog velikog opsega planiranih radova njihov se kraj predviđa za 2030. godinu.
Studija „Changing the urban design of cities for health: The superblock model“ objavljena 2019. godine navodi podatak da bi se povećanjem broja zelenih površina i vegetacije u četvrti Eixample moglo, na godišnjoj razini, spriječiti 60 prijevremenih smrtnih slučajeva, dok bi se potpunom realizacijom uređenja 503 ‘superbloka’ godišnje spriječilo njih čak 667.