Top gradilište u povijesnoj jezgri: Milijunska obnova kultne zagrebačke palače napreduje punom parom

U srcu zagrebačkog Gornjeg grada punom parom napreduje obnova jedne od najvrjednijih baroknih palača. Palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch od 2025. godine obnavlja ING-GRAD, u sklopu projekta vrijednog 16,12 milijuna eura. Cilj je sačuvati njezinu povijesnu vrijednost i pretvoriti je u suvremeni, javnosti dostupni muzejski prostor.

Povijesna jezgra Zagreba obiluje velebnom arhitekturom, a velik dio tih građevina zaštićen je kao kulturno dobro. Među njima je i palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, čiju obnovu od 2025. godine provodi poznata hrvatska građevinska tvrtka ING-GRAD, specijalizirana za zahtjevne zahvate na kulturnoj baštini. Riječ je o jednom od najkompleksnijih projekata u samom središtu Zagreba, a kako su iz kompanije objavili na društvenim mrežama, sanacija vrijedna 16,12 milijuna eura napreduje punom parom.

– Palača ima trokrilnu tlocrtu osnovu u obliku slova U te obuhvaća podrum, prizemlje, prvi kat i potkrovlje. Cilj obnove je očuvati njezinu povijesnu i arhitektonsku vrijednost, sanirati dotrajalu konstrukciju te je prilagoditi novoj muzeološkoj i javnoj namjeni. Projekt objedinjuje restauratorske metode i suvremena tehnička rješenja, uz naglasak na autentičnost, sigurnost i održivost. Ovom obnovom palača dobiva novu ulogu, postaje dostupnija javnosti i spremna za buduće generacije, napisali su iz ING-GRAD-a.

Značajan projekt

Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch barokna je građevina smještena na adresi Matoševa 9 na zagrebačkom Gornjem gradu. Sagrađena je 1764. godine prema nacrtu zasad nepoznatog arhitekta. Investitor je bio grof Sigizmund Vojković, čiji je grb sačuvan u štukaturama na zabatu pročelja.

Tijekom 19. stoljeća palača prelazi u vlasništvo obitelji Oršić, a potom i obitelji Rauch, po kojoj se često i danas naziva. Godine 1959. dodijeljena je Povijesnom muzeju Hrvatske, dok se od 1991. u njoj nalazi Hrvatski povijesni muzej, nastao spajanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske.

Jedna palača, mnogi vlasnici

Ulaskom kroz glavna vrata dolazi se u popločanu i prostranu vežu, osmišljenu tako da je nekada omogućavala prolaz kočija. Budući da ulice Gradeca u 18. stoljeću nisu bile asfaltirane, veža je plemićima omogućavala suh i čist dolazak u palaču, bez izlaganja blatu i kiši. Iz nje se stepenicama pristupalo reprezentativnim prostorijama, u kojima su se, prema zapisima, još 1787. godine održavali plesovi i kazališne predstave.

Zbog visokih troškova održavanja, palaču su vlasnici više puta pokušavali prodati. Godine 1806. kupuje je Adam Oršić, a udajom njegove kćeri prelazi u ruke obitelji Kulmer. Kasnije ju preuzima barun Levin Rauch, a 1931. godine palaču kupuje Grad Zagreb. U razdoblju prije i nakon Drugog svjetskog rata služila je kao sjedište gradskih vlasti. Nakon potresa pretrpjela je znatna oštećenja te je postala neupotrebljiva i nesigurna, no aktualna obnova trebala bi joj vratiti nekadašnji sjaj.

Iskustvo kao referenca

Podsjetimo, tvrtka ING-GRAD prošle je godine izašla na Zagrebačku burzu, čime je ušla u novu fazu poslovanja i financijske transparentnosti, postavši prva građevinska kompanija nakon duljeg vremena koja je to učinila. Tijekom više od 40 godina rada, ING-GRAD se profilirao u tri ključna poslovna segmenta, među kojima se posebno ističe obnova kulturne baštine.

U tom području tvrtka je realizirala više od 80 projekata. Upravo kompleksnost takvih zahvata, ističu iz kompanije, predstavlja jedan od glavnih izvora njihove profitabilnosti. Među najznačajnijim projektima nalaze se obnova Amfiteatra u Puli, Eufrazijeve bazilike u Poreču, Hrvatskog državnog arhiva, zgrade Hrvatskog sabora i brojnih drugih objekata koji svjedoče o očuvanju hrvatske kulturne i povijesne baštine.