Ministar graditeljstva komentirao proces obnove: 'Trebamo veći naglasak dati na samoobnovu'

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, gostovao je u emisiji Točka na tjedan, gdje je odgovorio na neka od gorućih pitanja. Najviše je pitanja, kao što je bilo i za očekivati, bilo o obnovi. Iako je prošlo više od dvije godine od razornog potresa u Zagrebu, obnova je i dalje na samim početcima.

– Nisam stekao dojam da je izjava stekla tolike kontroverze. Moramo sagledati cjelinu. Koliko god se fokusiram na dio posla koji ja radim, vratimo se malo na početak priče. Odavno nije bilo takvih šteta i tako velikog broja oštećenih objekata negdje u Europi u jeku pandemije, kada je to značajno otežavalo komunikaciju. Što sam ja zapravo htio reći? Uzevši u obzir tako velike štete i tako veliki posao i uspoređujući ih sa sličnim situacijama, većina obnova u Europi provodi se tako da država ni približno organizacijski ne preuzima na sebe obnovu, nego samo u financijskom što je opet u puno manjoj mjeri nego što čini Hrvatska, rekao je ministar.

Činjenicom je istaknuo to što je država toliko posla preuzela na sebe. Rekao je kako je nekonstrukcija obnova na području Banije provedena za nešto više od 3000 objekata, a da je jedan manji dio novčana pomoć. Istaknuo je kako je prije tri mjeseca, kada je preuzeo resors, bilo gradilišta, a sada ih je tridesetak. Dodao je kako se radi na tome da se ispuni cilj da do kraja ljeta budu na 200 i više gradilišta.

Veći naglasak na samoobnovu

Kada je u pitanju čekanje novca nakon samoobnove, Paladina je rekao da je u nekim slučajevima bilo potrebno i do 6 mjeseci te da se slaže da je demotivirajuće dugi rok koliko ljudi sada čekaju, kao i da se radi na tome da se taj proces ubrza. Rekao je kako misli da treba dati veći naglasak na samoobnovu. No, i da to ni u kojem slučaju ne treba tumačiti da se država izvlači iz organizirane obnove, da je to apsolutno suprotno.

Ministrov prethodnik Boris Milošević je govorio o 500 gradilišta do kraja godine, pa je Paladin upitan zašto je dinamika ipak usporena.

– Svakodnevnom komunikacijom to je ubrzavanje dosadašnjih lokacija koje su bile pripremljene, a onda ćemo krajem ljeta i početkom jeseni imati potpuno drugačije provedene neke stvari. Tada očekujem da što se tiče područja Fonda ćemo već provesti dio i provoditi dio nabava u paketima, a ne pojedinačno i onda, u mjesecima koji će nakon toga dolaziti, uvjeren sam da će brojke još više rasti, rekao je Paladina.

Upitan koliko misli da će cijene radova i materijala sada porasti, nakon velikog poskupljenja građevinskog materijala, Paladina je rekao da ne bi špekulirao o postocima. Rekao je da primjećuje i da su komentari s građevinskog tržišta, da su cijene porasle 20-30 posto u globalu, a za neke materijale značajno više.

Paladina je odgovorio i na pitanje o tome kad bi se građani Banije iz kontejnera mogli vratiti u svoje kuće. Rekao je da je do kraja osmog mjeseca realno za očekivati da se stotinjak objekata počnu graditi, a za njih je sigurno da budu gotovi do zime, jer gradnja zamjenskih objekata traje oko četiri mjeseca.

Obnova na području Sisačko-moslavačke županije

– Nije započela konstrukcija obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a s obzirom da je ugovoreno 900 objekata, a državni ured dobio 700 i nešto odluka, nema prepreke da Središnji državni ured započne s projektiranjem i da dio projekata bude izrađen do početka jeseni i za dio tih objekata je i čak izvođenje kraće od zamjenskih objekata, tako da tu može biti još nešto završenih objekata do kraja godine, rekao je Paladina.

Dodao je da je u ovom trenutku oko pet tisuća ljudi još uvijek u kontejnerima i da bi bio nezadovoljan kada u spomenutom roku dvjesto do tristo ljudi ne bi bilo u svojim domovima.  Objasnio je i zašto su neki objekti prvo dobili crvene naljepnice, a onda su im one zamijenjene u žute.

– Moramo znati i to da naša inženjerska struka nije imala iskustva s potresima. Kad inženjer u desetak minuta mora dati nalaz o sigurnosti, naravno da je potpuno ljudski da je neki objekt obilježio crvenom naljepnicom, a naknadno se utvrdi da je konstrukcijska obnova moguća, rekao je Paladina.

Paladina je govorio i o trošenju novca iz Fonda solidarnosti i rekao da se može očekivati da će Hrvatska iskoristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju i da nećemo morati vratiti ništa. Komentirao je i natječaj za energetsku obnovu kuća, koji je brzo razgrabljen, kazavši da najbrži prst moguće nije najbolji način, ali da u ministarstvu nemaju kapaciteta za provođenje natječaja drugačije.

Komentirao je i brojne kritike koje ga prate od samoga početka stupanja na funkciju, rekavši da išta sporno ima u njegovom poslovanju, a da on više ne bi bio ministar. Dodao je i da u njegovu dosadašnjem poslovanju nije napravio ništa krivo.