Otpornost Pelješkog mosta na potrese i jake udare vjetrova objasnio je stručnjak koji vodi cijeli projekt
Pelješki most se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je na području seizmičke aktivnosti, to dokazuju i nedavni jači potresi u Dalmaciji. Osim toga, prelazi preko Malostonskog zaljeva koji je podležan jakim udarima vjetra, a na duljinu mosta od 2.404 metra, to i nije za zanemariti. Kad se to uzme u obzir, bude se pitanja o izdržljivosti mosta. Stručnjak koji vodi projekt cestovnog spajanja južne Dalmacije progovorio je o tim temama.
Screenshot/YouTube | CapljinskiPortal
Inženjer Hrvatskih cesta, Goran Legac, vodi projekt cestovnog spajanja, njegov posao je priprema, organizacija, kontrola i nadzor svih sudionika i njihovih aktivnosti u projektu. Pošto je u samoj srži izgradnje Pelješkog mosta, odličan je sugovornik za ovakva pitanja na koje je dao odgovore za tportal.
– Za kvalitetnu isporuku građevine najvažnije je raspisivanje i kontrola tehničkih specifikacija kroz projektnu dokumentaciju koje mora ispuniti izvođač. Uvjetno rečeno, u izvedbi projekta smo s istim ciljem, ali često s različitim pristupom. Izvođač nastoji optimizirati projekt kako bi uz postizanje tražene kvalitete zaradio što više. Projektant je s druge strane raspisao sve najviše standarde i norme kako bi konstrukcija bila što trajnija. A to je i u interesu naručitelja, u ovom slučaju Hrvatskih cesta, zbog troškova održavanja, objašnjava Legac.
Objasnio je kako se inače očekuje da je projektirani životni vijek građevine oko 100 godina te se kroz te godine mora uračunati i troškovi za održavanje. Troškovi će ispočetka biti manji, ali će s vremenom rasti jer će biti potrebno više redovnih popravaka i zamjena. Očekuje se kako će u tih sto godina cijena održavanja biti jednaka cijeni izgradnje.
Dodatno, pojavljuje se i činjenica da je Dalmacija i Dalmatinska zagora na jednom od najtrusnijih područja u zemlji. Seizmolozi procjenjuju maksimalnu snagu potresa prema Richterovoj ljestvici između 6,3 i 7 stupnjeva. U blizini Pelješkog mosta nalazi se i nekoliko rasjeda seizmičkih ploča, što možete vidjeti na slici ispod.
Rasjedi u Europi | EFEHR
– Istina je da se most nalazi u zoni vrlo visoke seizmičke aktivnosti, s projektnim ubrzanjem tla na razini temelja od 0,34 g, što je izuzetno snažno. Međutim konstrukcija je projektirana i konstruirana tako da izdrži djelovanje potresa bez rušenja. Graničnim stanjem uporabivosti osigurana je dovoljna krutost tako da i nakon potresa most bude upotrebljiv. Znači, on može odoljeti i najsnažnijim potresima koji se očekuju u tom području, smireno objašnjava Legac.
Zbog muljevitog dna mora u Malostonskom zaljevu, za temelje stupova korištene su velike čelične cijevi promjera 1,8 i 2 metra, a dužina cijevi varira od 36 metara do najduže od 130,9 metara, ovisno o dijelu zaljeva na kojem se stup nalazi. Upravo taj čelični stup od skoro 131 metra je najveći na svijetu koji je zabijen u komadu, ostali tako dugi stupovi se zabijaju u nastavcima. Unutrašnjost cijevi ispunjena je betonom. No, ako potresi ne bi trebali biti problem, onda zasigurno ne bi ni jaki vjetrovi Malostonskog zaljeva.
– U analizi su predviđeni udari vjetra od čak 180 kilometara na sat. Iz mog iskustva, jer blizu mosta živim oko tri i pol godine, u Malostonskom zaljevu jugo je puno intenzivnije od bure. Čitavom dužinom mosta s obje strane nalazit će se burobrani visine 3,2 metra. Slične burobrane možete vidjeti na vijaduktu Baričević na autocesti kod Sv. Roka. Oni su garancija da će se promet nesmetano odvijati u gotovo svim vremenskim uvjetima do brzine vjetra od 180 kilometara na sat, objasnio je Legac.
Most je jedna od najvažnijih i najskupljih investicija i sukladno tome u njega je ugrađena najmodernija tehnologija za kontinuirano praćenje mosta. Most ima optičko-vlaknastih osjetila za mjerenje deformacija, 248 geodetskih repera koji kontroliraju pomake mosta tijekom uporabe, akcelerometra za praćenje vibracija, seizmografi na spajanjima s kopnom, GPS uređaji u vrhove stupova na kolniku, osjetila za praćenje ugroženosti armature i praćenje korodiranosti betona, praćenje trajnosti mosta pomoći žrtvenog zida itd.
– Žrtveni zid bit će od istih klasa betona kao i most. Pratit će se kako beton odolijeva morskoj vodi i koroziji izazvanoj kloridima i CO2. Beton nije vječan, kao što neki tvrde. Imate primjer Krčkog mosta, a koji je u 40 godina doživio četiri velike rekonstrukcije. Ipak, Pelješki most građen je od betona koji ima najmodernije aditive i puno je čvršće klase nego ranije. Kemijska tehnologija najviše je napredovala u području gradnje. Sve nam je to garancija da će nas Pelješki most služiti još dosta dugo, zaključio je Legac.
