Otkuda i kada je riječ 'bauštela' ušla u hrvatski razgovorni jezik?

Riječ ‘bauštela’ i sve izvedenice te riječi u potpunosti su ušle u hrvatski razgovorni jezik i već je toliko godina u njemu da nas je zanimalo otkuda i kako je došla. Za stručnu definiciju i odgovor na pitanja, javili smo se Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kako bi nam mogli točno reći iz kojeg jezika i kada je bauštela došla u Hrvatsku.

Riječ bauštela, bauštelci i slične izvedenice su već desetljećima u svakodnevnom hrvatskom razgovornom jeziku i iako znamo da je riječ i građevini, gradilištu i građevinskim radnicima, ne znamo točno kada i kako je došla na naše prostore. Na ta pitanja su nam odgovorili iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te dobro objasnili etimologiju pojma bauštela.

– Riječ bauštela podrijetlom je iz njemačkoga Baustelle što znači ‘gradilište’ (u njemačkom je riječ Baustelle složenica od osnove glagola bauen ‘graditi’ i Stelle ‘mjesto’, doslovno bi to bilo ‘mjesto na kojem se gradi’). Ne možemo sa sigurnošću znati kad je riječ ušla u hrvatski razgovorni jezik, no opravdano je pretpostaviti da je to bilo krajem 1960-ih (SR Njemačka i SFRJ potpisale su 1968. sporazum o primanju radne snage), kad su radnici iz bivše Jugoslavije u sve većem broju odlazili na posao u Njemačku – upravo na gradilište tj. bauštelu. Radnici na privremenom boravku nazivali su se Gastarbeiter (doslovno ‘gostujući radnik’), odakle je i hrvatska riječ gastarbajter, koja se u tom kontekstu često pojavljuje zajedno s riječi bauštela, odgovorili su nam iz Instituta.

Pošto i naš portal Bauštela.hr, koji se bavi građevinskim sektorom, nosi ime po tom pojmu, tražili smo osnivača i urednika Marka Matijevića da nam objasni cijelu ideju oko imena za portal.

– Bauštela. Asocijacije su mnogobrojne za svakoga od nas. Neki će riječ Baustelle(die) povezati s inozemstvom, drugi s kućom koju upravo kreću raditi ili stanom koji preuređuju. Istina jest da se gotovo svaki čovjek u jednom trenutku svog života, barem na neki način, mora suočiti s bauštelom. Neki na razini mainstreama i stalnog zaposlenja, drugi na razini supkulture, a treći tek ovlaš. Ipak, zajedničko svima jest da bauštelu povezuju s radom. Tako i treba shvatiti naziv i značaj medija koji upravo čitate, rekao je Marko Matijević.