Galerija gradilišta: Ovako se obnavlja kameni pločnik star 350 godina
Grad Dubrovnik započeo je radove na sanaciji oštećenog pločnika na Stradunu, glavnoj ulici povijesne jezgre. Radovi se izvode na četiri lokacije, pri čemu se nastoji sačuvati što veći broj originalnih kamenih ploča. Sanacija se provodi u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku i uz suglasnost Ministarstva kulture i medija. Za izvođenje radova angažirana je tvrtka Građevinar-Quelin, koja je već ranije obavljala slične zahvate unutar povijesne jezgre. Evo kako se to radi.
Stradun, obnova kamenog pločnika | foto: Grad Dubrovnik
Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, putem ugovornog izvođača, započeo je radove sanacije oštećenog pločnika na Stradunu, izvještava Grad Dubrovnik. U prvoj fazi radovi se izvode na četiri lokacije: nasuprot Boškovićevoj ulici, uz početak Ulice Nikole Božidarevića, nasuprot Antuninske ulice te uz početak Getaldićeve ulice.
Za navedene radove ishođeno je rješenje Područne konzervatorske službe Dubrovnik, a sukladno troškovniku radova iz studenoga 2025. godine izvodi ih ugovorni izvođač, tvrtka Građevinar-Quelin iz Dubrovnika. Ukupna površina planiranih zahvata iznosi približno 36 četvornih metara pri čemu se nastoji očuvati što veći broj postojećih kamenih ploča te sanirati istrošene fuge.
Stradun, obnova kamenog pločnika | foto: Grad Dubrovnik
Tu su 350 godina
Stradun, kao glavna ulica povijesne jezgre Dubrovnika, jedna je od najprepoznatljivijih simbola grada. Iako je sama ulica postojala već u srednjem vijeku, kamenim pločama kojima je danas prekrivena datira iz druge polovice 17. stoljeća, nakon razornog potresa 1667. godine.
Tada je velik dio grada uništen, a Stradun je obnovljen u skladu s tadašnjim graditeljskim standardima, koristeći vapnenačke ploče koje su s vremenom postale izuzetno glatke i osjetljive na trošenje. Kroz stoljeća ploče su redovito sanirane i djelomično mijenjane, ali osnovna podloga i vizualni identitet ostali su autentični.
Stradun | foto: Grad Dubrovnik
Suglasnost konzervatora
Svi radovi sanacije pločnika moraju imati suglasnost Ministarstva kulture i medija, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Za redovno održavanje pločnika unutar povijesne jezgre Grad Dubrovnik godišnje izdvaja 80 tisuća eura. Podsjećamo, kako je tijekom 2025. godine izdan ukupno 21 nalog za sanaciju oštećenja Straduna, kao i okolnih ulica i javnih površina unutar povijesne jezgre Grada Dubrovnika, a radove je izvodila tvrtka Građevinar-Quelin.
U nadolazećem razdoblju planirana je sanacija i rekonstrukcija pločnika na Gundulićevoj poljani za što je prethodno ishodovana suglasnost Ministarstva kulture i medija, odnosno Područne konzervatorske službe Dubrovnik. Površina planiranog zahvata na Gundulićevoj poljani iznosi približno 120 četvornih metara, do dubine 1 metar te su za tu obnovu planirana sredstva u iznosu od 150 tisuća eura (s PDV-om).
Od većih obnova koje su završene od 2017. ističe se obnova Skalina od Jezuita, Ulice sv. Dominika, platoa ispred crkve sv. Vlaha, segmenata Gundulićeve poljane te dijelova Straduna.
Stradun, obnova kamenog pločnika | foto: Grad Dubrovnik
Postupak sanacije
Sanacija starih kamenih ploča u povijesnim jezgrama zahtijeva pažljiv konzervatorski pristup. Prvo se provodi detaljna dokumentacija postojećeg stanja, uključujući fotografiranje i označavanje svake ploče, kako bi se kasnije mogle precizno vratiti na svoje mjesto. Ploče koje su oštećene, a ne mogu se obnoviti, zamjenjuju se novim kamenom koji je kompatibilan s originalnim materijalom, a cilj je očuvati što veći broj izvornog kamena.
Prije polaganja, uklanja se dotrajala podloga, a zatim se priprema stabilan sloj morta ili drugog prikladnog materijala na koji se pažljivo postavljaju ploče. Tijekom ovog procesa, kamene ploče se čiste, a fuge se popunjavaju tradicionalnim materijalima koji omogućuju ‘disanje’ kamena i smanjuju rizik od novih oštećenja.
Kada je moguće, koristi se originalni kamen koji je očišćen i obnovljen, dok se novi kamen ubacuje samo tamo gdje je nužno. Ovaj postupak osigurava da površine ostanu stabilne, dugotrajne i autentične, uz očuvanje povijesnog identiteta i materijalne vrijednosti javnih prostora.
