Možemo proziva Ministarstvo zbog novih zakona: 'Pogoduju građevinskim lobijima'

Tri zastupnika političke platforme Možemo imaju crno predviđanje za Hrvatsku kad stupe na snagu novi Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. Smatraju da je Ministarstvo izradilo prijedloge ovih zakona s ciljem da se dodvori privatnim investitorima. Vjeruju da su njihova pravila živi primjer one ‘uzmi siromašnima da bi dao bogatima’ te da će povećanjem građevinskih područja pogodovati uništenju šuma, industrijskih zona i svih ostalih koliko-toliko neizgrađenih područja. Traže povlačenje prijedloga zakona i izradu novih.

Vladini prijedlozi Zakona o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji idu protiv struke i javnog interesa, a u korist krupnog kapitala, poručili su saborski zastupnici stranke Možemo. Da se prijedlozi hitno povuku iz saborske procedure, zbog toga što je Vlada umjesto javnog interesa odabrala interese privatnih investitora zatražili su saborski zastupnici Marin Živković i Urša Raukar-Gamulin i zajedno sa zastupnikom u Skupštini Grada Zagreba i predsjednika Odbora za prostorno uređenje, Mauro Sirotinjak.

‘Pogoduju krupnom kapitalu’

Vlada Republike Hrvatske krajem listopada ove godine u saborsku proceduru je uputila paket tri zakona, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji te Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Sva tri zakona izradilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Istaknuli su da zajedno čine digitalno povezan i reformski usklađen sustav koji će prostor sačuvati kao nacionalni resurs, digitalizira procese prostornog uređenja i gradnje, ali i pojednostavljuje brojne postupke. Zastupnici iz Možemo ne misle da novi zakoni, konkretno prva dva, donose nešto pozitivno.

Zastupnik Živković navodi da su predloženi zakoni antidemokratski, da pogoduju krupnom kapitalu te građevinskim lobijima te da iskrivljuju pojam i svrhu priuštivog stanovanja. Dodao je da je struka u procesu pripreme zakona zaobiđena u širokom luku i to, kako je naveo, unatoč brojnim argumentiranim primjedbama strukovnih komora, društava arhitekata, zavoda za prostorno planiranje i gradova.

Gradit će se bez cesta, škola i vrtića

Iz Možemo navode da je Živković posebno upozorio da se prijedlozima Zakona zaobilazi volja građana i doneseni planski dokumenti. Naglasio je i da otvaraju mogućnost gradnje na lokacijama bez osnovne društvene i komunalne infrastrukture, ali i da će nepotrebno proširiti građevinska područja.

– Vlada sebi daje ovlasti da blokira izmjene urbanističkih planova i generalnih urbanističkih planova gradova, kao što je već učinila u Zagrebu, kad god ti planovi čuvaju prostor iz perspektive javnog interesa, a ne interesa građevinskog lobija. Ova se Vlada odlučila za centralizaciju kako bi zaobišla gradove koji žele zaštititi svoj prostor. Biraju da investitori ne čekaju, a da građani ostanu bez vrtića, škola, parkova i sportske infrastrukture, naveo je zastupnik, ponovivši zahtjev da se prijedlozi zakona povuku i da se izrade novi u suradnji sa strukom i gradovima. 

Namjeravaju pregaziti UPU

Zastupnica Raukar Gamulin upozorila je da prijedlog Zakona, između ostalog, obvezuje gradove da u roku od dvije godine donesu urbanistički plan za svaku investicijsku inicijativu. Ne donesu li ih, Ministarstvo će preuzeti postupak pa dopustiti gradnju prema planu višeg reda, istaknula je.

– UPU je jedini alat kojim lokalna vlast može detaljno definirati urbani okoliš, javne sadržaje i standarde života u novim zonama. Oduzimanjem tog alata gradove se svodi na pasivne promatrače vlastitog razvoja, rekla je Raukar Gamulin. 

Kako je rekla, to znači stihijsku, takozvano točkastu izgradnju, pojedinačne građevine i komplekse bez adekvatne prometne, društvene i komunalne infrastrukture. Dakle, bez vrtića, škola, domova zdravlja, kulturnih ustanova i javnog prijevoza. Zbog interesa investitora izravno se potkopava javni interes i pravo na lokalnu samoupravu zajamčeno Ustavom, poručila je Raukar Gamulin.

Pomoć bogatima

Poseban problem, nadovezala se zastupnica, predstavlja i institut urbane komasacije. Iako je riječ o alatu koji struka traži godinama kako bi se omogućilo racionalno okrupnjavanje zemljišta za projekte u javnom interesu, prijedlog zakona ga pretvara u mehanizam pogodovanja krupnom kapitalu. 

– Institut omogućuje privatnim investitorima da, pod nejasnim uvjetima, okrupnjuju svoje i tuđe čestice te postoji potencijal da opet gledamo izvlaštenja za privatne investicije kao što smo gledali u Zaboku, istaknula je Raukar Gamulin, nazvavši to klasičnim primjerom politike ‘uzmi siromašnima da bi pomogao bogatima’.

Šume će postati gradilišta?

Mauro Sirotnjak na temu stambene politike i pojma priuštivog stanovanja rekao je da se u prijedlogu zakona taj pojam zlorabi kao pokriće za deregulaciju prostora i špekulativno bogaćenje. Naveo je da su stručne analize pokazale da postojeća građevinska područja zadovoljavaju potrebe gradova i da nije potrebno širiti takva područja.

Po njemu, nova namjena priuštivog stanovanja nudi izgovor za dopuštanje proširenja građevinskog područja, stambene izgradnje u industrijskim zonama, na poljoprivrednom zemljištu i u šumama te na rubnim dijelovima gradova.

– Zamislite situaciju u kojoj grad planira područje za proizvodne pogone i hale, a Ministarstvo kaže da se usred te zone može izgraditi stambena zgrada za prodaju stanova. Još je opasnije to što se otvaraju poljoprivredna i šumska područja i zeleni rubovi gradova za tzv. priuštivo stanovanje, ‘priuštivo stanovanje’ nije namijenjeno građanima koji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, nego investitorima i špekulantima, naglasio je Sirotnjak.

‘Priuštivi stanovi bit će za bogaćenje bogatih’

Dodao je da se javni novac već sada planira usmjeravati privatnim vlasnicima praznih stanova pa će, kako kaže ‘priuštivo stanovanje postati tek još jedan alat za bogaćenje građevinskih i interesnih lobija, koji su očito i pisali ovaj zakon’.

– Ministarstvo je ovim prijedlogom ispunilo sve njihove želje, žrtvujući jedan od ključnih resursa koje imamo kao društvo, prostor, poručio je Sirotnjak.

Na kraju je Urša Raukar Gamulin podsjetila kako Možemo ima dugogodišnje iskustvo u borbi za javni prostor i javno dobro te da se upravo na tim temeljima protivi ovim zakonskim prijedlozima. Mi ćemo učiniti sve da široka javnost dozna koliko su ovi zakoni loši, tražit ćemo potporu građana za povlačenje ovih štetnih prijedloga iz procedure, zaključila je Raukar-Gamulin. O tome kako bi novi Zakon mogao pogodovati dvama velikim investitorima u provedbi mega projekata pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.