Zbog rupe u zakonu i zanemarivanja važnosti pomoćnih konstrukcija događaju se greške u proračunu

Skele i ostale vrste pomoćnih i potpornih konstrukcija neizostavni su element gradnje kao i ostalih vrsta građevinskih radova. Prije nešto više od mjesec dana, nakon što se u samom centru Zagreba srušila konstrukcija skele, o tom se pitanju pisalo i govorilo u medijima. Ustanovilo se da je sigurnost skele pitanje koje treba biti strogo zakonski regulirano, kako da bi pružilo sigurnost radnicima, tako i građanima. Pomoćne konstrukcije, međutim nisu samo skele. Pomoćne i potporne konstrukcije imaju širok raspon upotrebe u građevinskom sektoru, a iznimno su važne i korištene prilikom provođenja cjelovite obnove, koja se provodila te je i dalje u tijeku na zgradama javne namjene u Zagrebu. O pomoćnim konstrukcijama na skupu ‘Dani potresnog inženjerstva 2024.’ govorio je građevinski inženjer Krešimir Tarnik.

Iako se pomoćne konstrukcije, između ostalog skele, obično tretiraju kao jednostavna oprema za gradnju, pomoćne i potporne konstrukcije neizostavan su dio procesa gradnje, te u okviru građevinskog projekta moraju biti pomno izračunate kako ne bi došlo do nedaće poput rušenja skela, koja se dogodila u veljači. O tom događaju više možete pročitati ovdje. Skele je iznimno važno dobro proračunati, kako se ne bi srušile te na taj način dovele u opasnost radnike koji na njima rade, ili prolaznike. Osim skela, potporne, odnosno pomoćne konstrukcije od velike su važnosti stoga što služe i za ‘pridržavanje’ konstrukcija prilikom, primjerice, obnove. Na skupu ‘Dani potresnog inženjerstva 2024.’ inženjer građevine, Krešimir Tarnik, govorio je o nužnosti sigurnog proračuna i postavljanja pomoćnih konstrukcija, posebno se dotičući procesa cjelovite obnove.

Osiguravanje skela zakonski definirano

Prema Pravilniku o zaštiti na radu u građevinarstvu, pod Mjerama i normativima zaštite na radu propisano je da izvođač radova o uređenju gradilišta sastavlja za to predviđen elaborat, koji u pogledu zaštite na radu, između ostalog obuhvaća i mjere poput osiguranja gradilišta prema okolini, izgradnju i uređenje prostora za očuvanje opasnog materijala te uređenje električnih instalacija za pogon. Prema istom pravilniku određena je i nužna zaštitna oprema za mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika koji rade, kao i određivanje vrste i načina sastavljanja građevinskih skela, stoji na portalu ius-info.

Kako je nepogovorna važnost osiguravanja sigurnosti rada na skelama, na to pitanje odnose se određeni dijelovi zakona: Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/ i 96/18), Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18), Pravilnik o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17), Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16) te norme u projektiranju skela. Priručnik ‘Uporaba i siguran rad sa skelama’ Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike navodi potencijalne opasnosti prilikom rada sa skelama, kao i mjere zaštite te propise kako bi se osigurao rad na pomoćnim i potpornim konstrukcijama.

‘Projektanti se oslanjaju na rupu u zakonu pa ne paze’

Za neke zgrade predviđena je ‘cjelovita obnova’, a prema Članku 4. Zakona o obnovi, riječ je o radovima koji se mogu opisati kao popravak i pojačanje zgrade koji će zgradu učiniti mehanički otpornom i stabilnom. Cjelovita obnova zgrada izvodi se obnovom kako same građevinske konstrukcije, tako i ostalih građevinskih, instalaterskih i ostalih radova kojima se zgrada ‘dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke’. O tom tipu obnove govorio je i Tarnik, budući da su upravo prilikom provođenja cjelovite obnove koja je u tijeku u Zagrebu neizostavne dobro proračunate pomoćne konstrukcije.

Kako je naveo Tarnik, o temi skela važno je pričati, ne samo da bi se izbjegli incidenti vezano za pomoćne konstrukcije, već i stoga što ljudi često nisu upućeni u važnost i širok raspon vrsta potpornih i pomoćnih konstrukcija, a te su konstrukcije prilikom svih vrsta obnove, ali i gradnje uvijek na neki način prisutne na gradilištu.

Iako zakon, istaknuo je, propisuje skele kao privremene građevine, te jasno propisuje da se o njihovoj sigurnosti mora skrbiti za taj posao zadužen inženjer – kako netko tko radi na skelama ili s tim konstrukcijama ne bi bio ugrožen – u zakonu postoji nedosljednost. Dok je u jednom članku strogo navedeno da privremene konstrukcije valja projektirati prema strogo definiranim pravilima struke, u nastavku zakona stoji da je taj posao ipak ‘diskrecija projektanta’ što ostavlja projektantima prostora da zadatak osiguravanja pomoćnih i potpornih konstrukcija ne shvate toliko ozbiljno kao ostale dijelove projektiranja. Tu primarno dolazi do problema.

– Znači, za vrijeme gradnje, vi trebate projektirati sve što treba da se zgrada izgradi, uključivo i ovlaštene privremene konstrukcije. To mora biti sve izračunato. Sad, ako projektant iskoristi svoju diskreciju da ne mora projektirati privremene pomoćne konstrukcije, javlja se iznimka unutar Zakona o zaštiti na radu, koji kaže da se moraju izraditi sve konstrukcije i pomoćne konstrukcije te da se radno mjesto mora osigurati na takav način da bude sigurno za rad, opisao je nedosljednost Tarnik.

Više je vrsta i svrha korištenja

Kako proizlazi iz točke 6. u dijelu koji se odnosi na privremene i pomoćne konstrukcije, stručni nadzor trebao bi kontrolirati sve što piše u projektu. S druge pak strane, isto pravilo nije dosljedno provedeno. Projektanti, to jest inženjeri, objasnio je Tarnik, u tom slučaju se oslanjaju na ‘rupu’ u dosljednosti pravilnika jer uvijek postoji pojašnjenje kako njihova odgovornost za lošu projekciju pomoćnih konstrukcija zakon ne određuje strogo. S jedne strane u pitanju je greška u tumačenju, a s druge strane razlika u dijelovima propisa.

Što se tiče vrsta pomoćnih i potpornih konstrukcija, više ih je. Razlikuju se, izložio je Tarnik, ravne, potporne, razlikovne i mješovite pomoćne konstrukcije. Sam naziv konstrukcije, dodao je, prilično jasno oslikava i način korištenja, odnosno svrhu pomoćne konstrukcije. S radnih konstrukcija se radi, razlikovne i poduporne obično podupiru, dok mješovite, primjerice, mogu služiti i kao poduporne za svodove, na primjer crkava, prilikom obnove.

Inače, pomoćne konstrukcije razlikuju se prema materijalu i obliku, a više je komponenata na koje prilikom sastavljanja pomoćnih konstrukcija vrijedi pripaziti. U obzir se trebaju uzeti vjetar, kvaliteta materijala i neki drugi elementi. Postavlja se pitanje tko je stručna osoba koja kontrolira je li konstrukcija propisno izvedena. Upravo se kod provjere pomoćnih konstrukcija zanemaruje zadatak potrebne provjere.

Razlikovne pomoćne konstrukcije, nadalje, neophodne su kad se uklanjaju stropovi. Mogu se, primjerice, koristiti prilikom uklanjanja stubišta. Pomoćne i potporne konstrukcije neizostavni su dio cjelovite obnove, kada se zgrada kompletno obnavlja ‘iznutra’ i provodi se takozvano ‘vađenje utrobe’ zgrade. Pomoćne konstrukcije koriste se i kod ugradnje konzolnog kamenog stubišta u zgradu. Pomoćne konstrukcije bile su primjenjivane i kod obnova konzolnih iliti potpornih zidova, uklanjanja stupova i u brojnim drugim situacijama.

Razuporne pomoćne konstrukcije tip je pomoćnih konstrukcija koje imaju vrlo široku namjenu kad se govori o obnovi. Razupor je, prema tehničkom leksikonu, konstrukcijski element koji se umeće među pojedine dijelove konstrukcije te, preuzimajući tlačne sile sprečava njihovo međusobno pomicanje. U građevinarstvu, ta vrsta konstrukcije može se koristiti pri iskopu jama ili rovova, a i na krovnim i drugim konstrukcijama.

Proračuni naleta vjetra posebno važni

Skele je, upozorio je Tarnik, nužno proračunati na moguće nalete vjetra prema zadanoj normi. Postoje određeni definirani koeficijenti toga kako se vjetar uzima u izračun. Vjeruje da ljudi koji proračunavaju pomoćne konstrukcije znaju za taj koeficijent i proračun, no i sam priznaje kako mu je taj korak za vrijeme karijere znalo promaknuti.

Problem vjetra, sasvim je zaseban problem s kojim se inženjeri prilikom izračuna susreću. Prilikom obnove, zamijetio je kako kod izračuna često promiču takvi podaci, a oni su za konstrukcije od velike važnosti. Potrebno je, između ostalog, znati i kakvo je opterećenje na skelu, a za sve postoje propisi.

– Znači, trebate uzeti u obzir vjetar – na ispravan način. Također se u obzir mora uzeti kvalitetu materijala u koju se skelu učvršćuje. Provedbu skele, međutim, nerijetko nitko ne kontrolira. Jer, u propisima, kao što sam ranije rekao, piše da provedbu skele treba kontrolirati stručna osoba. Pitanje je tko se može smatrati stručnom osobom za kontrolu konstrukcije? Može li se odgovornim smatrati inženjer zaštite na radu? To je još jedno pitanje za razraditi, zaključio je Tarnik.