Spas za ušće Drave u Dunav: Jedna rijeka 'zatrpava' drugu, plovidba je sve veća borba

Kako olakšati plovidbu na ušću jedne rijeke ‘slabijeg’ toka u drugu, koja zbog znatno većih protoka svoj pritok zatrpava sedimentom. To je problem s kojim će se pozabaviti projektna dokumentacija za poboljšanje plovidbe na ušću Drave u Dunav, nakon što je na ovom predjelu došlo do pojačanog taloženja nanosa. Razrada tehničkog rješenja već je pripala Hidroingu, s kojim je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture skopilo ugovor od gotovo 200 tisuća eura.

Zbog znatno većih protoka Dunava na ušću Drave u tu rijeku, usporava se tok rijeke Drave. Brzina njene vode se smanjuje te dolazi do pojačanog taloženja nanosa. Ovi pak nanosi plovidbu čine težom, zbog čega bi se zonu ušća trebalo ‘očistiti’ od viška sedimenta. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravo je ugovorila s tvrtkom Hidroing izradu projektne dokumentacije koja će urediti neizbježan tehnički postupak koji mora biti planiran ekološki i ekonomski održivo. Ugovoren je posao cifre od 188 tisuća eura.

Problematično ušće

Dionica Drave na području njenog ušća u Dunav mjesto je na kojemu se susreću složeni prirodni i tehnički utjecaji koji izravno utječu na plovidbu. Riječ je o nizinskom predjelu s uređenim obalama, izgrađenim obaloutvrdama i regulacijskim građevinama, pri čemu su meandri rijeke u prošlosti presječeni. Zbog takvih zahvata, ali i prirodnih procesa, korito se danas uglavnom mijenja unutar postojećih reguliranih obala. Promjena ima, a uključuju eroziju dna, stvaranje sprudova i pomicanje glavnog toka rijeke, osobito pod utjecajem rijeke Dunav tijekom srednjih i visokih vodostaja.

Glavni problem plovidbe na ovom potezu povezan je s usporavanjem toka rijeke Drave zbog znatno većih protoka Dunava. Kada druga rijeka ima viši vodostaj, tok prve se usporava i brzina vode se smanjuje, što dovodi do pojačanog taloženja nanosa. Zbog velikih poprečnih profila i male brzine toka, sediment se zadržava u koritu, a to stvara plićake i sprudove koji otežavaju plovidbu. Taj je problem posebno izražen u zoni ušća, gdje se nanosi stalno nakupljaju i zahtijevaju redovito uklanjanje kako bi se osigurala dovoljna dubina plovnog puta.

Tijekom razdoblja niskih vodostaja plovidbeni uvjeti dodatno se pogoršavaju. Dolazi do suženja plovnog puta i smanjenja dubina, pa je plovidba moguća samo uz smanjeni gaz i manju veličinu plovila, uz povećan oprez na pojedinim dijelovima rijeke. Istodobno, područje ušća Drave u Dunav obilježava visoka očuvanost prirodnog krajobraza, s poplavnim površinama, rukavcima i bogatom biljnom i životinjskom zajednicom. Upravo ta kombinacija zahtjevnih plovidbenih uvjeta i vrijednog prirodnog prostora čini ovo područje posebno osjetljivim za planiranje budućih zahvata, ali su neizbježni.

Treba olakšati plovidbu

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je natječaj kojim se traži izrada projektne dokumentacije za osiguranje tehničkih uvjeta, točnije za poboljšanje plovidbe na ušću rijeke Drave u Dunav. U projektnom zadatku bi se trebali analizirati hidromorfološki elementi riječnog sustava u odnosu na godišnja kolebanja vodostaja, pri čemu se mora poštivati propisane zahtjeve plovidbe. Poseban naglasak stavlja se na utvrđivanje trajanja povoljnih i nepovoljnih vodostaja te na njihovu usklađenost s uobičajenim odstupanjima, kao ključne pretpostavke za dugoročno održivu plovnost, objašnjeno je u projektnom zadatku.

Provedbom planiranih aktivnosti stvara se kvalitetna stručna i tehnička podloga za izradu prijedloga i odabir najpovoljnijeg rješenja poboljšanja plovnosti na predmetnoj lokaciji, dalje je navedeno. Inače, projekt se temelji na inovativnom pristupu upravljanja vodotocima i integralnom planiranju, pri čemu se valoriziraju postojeći planski, tehnički i studijski dokumenti.

Krajnji cilj je odabrati rješenje koje je tehnički i operativno usklađeno s hrvatskim i EU zakonodavnim okvirom, ekonomski održivo te socijalno prihvatljivo na zadanoj lokaciji. Svu projektnu dokumentaciju za skoro 200 tisuća eura izvest će društvo za graditeljstvo i hidrogradnju, Hidroing, a za posao imaju godinu i pol dana.

‘Rješenja temeljena na prirodi’

Središnji element projektnog zadatka čine rješenja temeljena na prirodi (Nature-Based Solutions – NbS), koja predstavljaju suvremen i održiv pristup regulacijskim zahvatima u vodotocima, piše u projektnom zadatku. Za razliku od klasičnih inženjerskih rješenja koja često narušavaju prirodnu dinamiku rijeka, NbS bi se trebala oslanjati na prirodne procese, materijale i oblike kako bi se postigli tehnički ciljevi, uz istodobnu zaštitu i obnovu ekosustava. U kontekstu osiguranja plovnosti, takva rješenja mogu uključivati prirodno oblikovana riječna korita, bočne rukavce i sekundarne tokove te poplavne ravnice koje povećavaju retencijski kapacitet i smanjuju rizik od poplava.

Tehnička rješenja proizašla iz projektnog zadatka trebaju osigurati dugoročnu plovnost uz smanjenje rizika od klimatskih nepogoda, kombinirati tehničke, prirodne i digitalne metode te biti usklađena s relevantnim EU politikama poput TEN-T mreže, Zelenog plana i programa NAIADES III. Posebno se potiče razvoj višefunkcionalnih zahvata koji istodobno donose koristi prometu, prirodi i lokalnim zajednicama.

Takvi projekti nisu novost

Primjena NbS nije novost. Potvrđena je u nizu međunarodnih primjera.

Tako su, na primjer, na srednjem toku rijeke Elbe u Njemačkoj provedene mjere revitalizacije koje istodobno očuvaju plovnost, dok je na donjoj Rajni u Nizozemskoj projekt ‘Room for the River’ omogućio prirodno širenje rijeke i stabilniju riječnu dinamiku, dodano je za primjer u zadatku.

Slični pristupi primijenjeni su i na Dravi u Hrvatskoj i Mađarskoj te na donjem toku Mississippija u SAD-u, gdje prirodne metode doprinose dugoročnoj stabilnosti plovnih uvjeta. Smatra se da navedeni primjeri potvrđuju relevantnost i primjenjivost rješenja temeljenih na prirodi u složenim riječnim sustavima poput ušća Drave u Dunav.