Galerija: Susjedi grade najdublji lukobran u Europi, postavili su keson velik poput zgrade

U susjednoj Italiji najavljeni su brojni veliki infrastrukturni projekti, među kojima je i izgradnja najdužeg visećeg mosta na svijetu. No, neki od njih već su u punom zamahu, a jedan od najznačajnijih je gradnja novog genovskog lukobrana. Konzorcij PerGenova Breakwater, predvođen tvrtkom Webuild, obilježio je novu prekretnicu postavljanjem šesnaestog kesona na morsko dno uz obalu Ligurije

Što je keson?

Naime, keson je masivna armiranobetonska konstrukcija usporediva veličinom s jedanaesterokatnicom. Nakon mjeseci nepovoljnih vremenskih i morskih uvjeta, tijekom izrazito zahtjevne zimske sezone, jedan od najvećih kesona u sklopu projekta - uspješno je postavio konzorcij PerGenova Breakwater, predvođen tvrtkom Webuild, u ime Uprave luke Zapadnog Ligurskog mora.

Paralelno je započela i izgradnja nadgradnje lukobrana, koja će u konačnici činiti dugačak, kontinuiran i ujednačen zid osmišljen za raspršivanje energije valova i zaštitu lučkog područja. Osim funkcionalne uloge, nova će struktura bitno promijeniti i vizualni dojam ulaza u luku.

Lukobran u Genovi | Foto: Webuild

Na moru, ali i ispod površine

Taj dio projekta izvodi se u potpunosti na moru, gdje djeluje složeno plutajuće gradilište. Ono uključuje baržu opremljenu s dvije betonare i sustavom za pumpanje betona, uz potporu specijaliziranih plovila i dizalične opreme. Riječ je o visoko koordiniranoj operaciji koja zahtijeva precizno usklađivanje radova u zahtjevnim morskim uvjetima.

- Istodobno, ispod površine mora odvijaju se jednako važni, iako oku nevidljivi, radovi na konsolidaciji temeljnog sloja. Do sada je s iznimnom preciznošću ugrađeno 4,2 milijuna tona materijala, uključujući šljunak i tout-venant, kako bi se formirala stabilna podloga nužna za polaganje kesona. Ova faza realizira se uz pomoć opremljenih pontona i flote od više od deset plovila, kapaciteta od 500 do 38.000 tona. Na morskom dnu ugrađeno je i više od 51.000 šljunčanih stupova te 3.870 drenaža radi dodatne stabilizacije tla, napisali su iz WeBuilda.

Lukobran u Genovi | Foto: Webuild

Preko 100.000 kubika sedimenta

U morskom pojasu provode se i radovi iskopa. Tri specijalizirana broda uklonila su gotovo 110.000 kubičnih metara sedimenta s dna pristupnih kanala prema vanjskoj luci, čime su osigurane potrebne dubine za prihvat najvećih brodova današnjice. Ovaj tehnički zahtjevan zahvat prati i odgovoran odnos prema okolišu, u suradnji s Aquarium of Genoa provodi se privremeno premještanje te planirano vraćanje morskih organizama prikupljenih s morskog dna.

Genovski lukobran predstavlja strateški infrastrukturni projekt koji spaja inovativna tehnička rješenja, održivost i dugoročnu logističku viziju. Po dovršetku, lukobran će biti dug 6,2 kilometra i dosezat će dubinu od 50 metara, što ga čini najdubljim u Europi.

Takva će struktura omogućiti pristajanje najnovije generacije brodova duljine do 400 metara i dodatno ojačati poziciju Genove u Rajnsko-alpskom koridoru Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Projekt se u potpunosti izvodi na moru, uz izlijevanje više od 2200 tona šljunka na morsko dno te gradnju 41.000 podvodnih stupova, čija bi ukupna duljina, kada bi se položili jedan do drugog, iznosila 478 kilometara.

Lukobran u Genovi | Foto: Webuild

Još jedan mega projekt

Paralelno s radovima na lukobranu, u Genovi se gradi i nova visokokapacitetna željeznička veza Milano-Genova. Riječ je o pretežno podzemnoj trasi, čiji prvi dio, tzv. tunel Valico, dugačak 27 kilometara, nosi titulu najduže podzemne željezničke rute u Italiji. Ukupno, projekt uključuje čak 90 kilometara tunela kada se uračunaju sve sporedne veze.

Pruga ima dva dvostruka jednokolosiječna tunela, u kojima vlakovi mogu voziti brzinom do 250 km/h. Bit će povezana s postojećim prugama preko četiri čvorišta - Voltri, genovskog Parco Campassa, Novog Ligura i Tortone. Većina trase prolazi ispod zemlje, a radovi na iskopima odvijaju se paralelno na više od 30 lokacija, u neprekidnom ritmu 24 sata dnevno.

Od ukupno 90 kilometara tunela, 32 kilometra iskopano je pomoću TBM (tunelskih bušilica), dok su preostalih 58 kilometara izvedeni tradicionalnim metodama, nužnim zbog specifičnih geoloških uvjeta Ligurije. Loše geomehaničke karakteristike tla zahtijevale su rušenje čekićima ili kontroliranim eksplozijama, posebno kod visokih tunelskih svodova. Osim tehničkih izazova, projekt je zahtijevao i složeno zbrinjavanje velikih količina jalovine nastale iskopima.