Domaća bauštela u 6 mjeseci izvela radove vrijedne 4 milijarde eura, ali pad se osjeća i nastavlja

Hrvatska gradilišta u drugom tromjesečju 2026. rade osjetno snažnije nego prije godinu dana, ali iza visoke vrijednosti izvedenih radova pojavljuje se podatak koji bi mogao najaviti nešto slabiju dinamiku u mjesecima koji slijede. Ukazuju na to podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o vrijednosti građevinskih radova koje su poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih izveli vlastitim radnicima.

Ta vrijednost je porasla je u drugom tromjesečju za 13,5 posto na godišnjoj razini, dok je u prvih šest mjeseci rast iznosio 12,8 posto. Istodobno je vrijednost novih narudžbi u razdoblju od travnja do lipnja pala za 4,3 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, iako je na razini cijelog prvog polugodišta još uvijek bila četiri posto veća nego godinu prije.

Razlika između radova koji se trenutačno izvode i ugovaranja budućih poslova najvažnija je poruka najnovijih podataka sDZS-a koja kaže kako građevinski sektor i dalje ostvaruje snažan rast realizacije, ali priljev novih poslova u drugom tromjesečju više ne prati taj tempo. Dodatno, vrijednost novih narudžbi smanjena je i u odnosu na prvo tromjesečje, dok je vrijednost izvedenih radova snažno porasla.

Izvedeni i novi radovi

Razlika između kretanja izvedenih radova i novih narudžbi posebno je vidljiva kada se drugo tromjesečje usporedi s prvim. Vrijednost radova izvedenih vlastitim radnicima bila je 18,1 posto veća nego u prva tri mjeseca godine, dok je vrijednost novih narudžbi istodobno pala za 3,8 posto.

U usporedbi s prosjekom 2025., vrijednost izvedenih radova u drugom tromjesečju bila je 11,6 posto veća, a vrijednost novih narudžbi 4,8 posto manja. To znači da građevinske tvrtke trenutačno povećavaju realizaciju već ugovorenih projekata znatno brže nego što stvaraju novu ugovorenu vrijednost.

Takvo razilaženje samo po sebi ne znači da slijedi pad aktivnosti jer podaci o novim narudžbama mogu znatno oscilirati ovisno o trenutku sklapanja velikih ugovora. Ipak, ako bi se smanjenje novih narudžbi nastavilo kroz više tromjesečja, današnja snažna aktivnost mogla bi postupno ostati bez jednako snažne baze budućih poslova.

DZS statistika | foto: DZS

3,24 milijarde eura novih poslova

Vrijednost novih narudžbi u prvih šest mjeseci 2026. dosegnula je gotovo 3,24 milijarde eura, od čega se oko 1,80 milijardi odnosilo na zgrade, a približno 1,44 milijarde eura na ostale građevine. Zgrade su tako činile nešto više od polovice ukupne vrijednosti novougovorenih poslova u prvom polugodištu, što pokazuje njihovu važnost za trenutačni portfelj građevinskih tvrtki.

U drugom tromjesečju ukupno je ugovoreno 1,59 milijardi eura novih radova, manje od 1,65 milijardi zabilježenih u prva tri mjeseca. Međutim, iza tog ukupnog smanjenja kriju se vrlo različita kretanja.

Nove narudžbe vezane uz zgrade povećane su s oko 851 milijun na gotovo 949 milijuna eura. Istodobno su narudžbe na ostalim građevinama pale s približno 799 milijuna na 639 milijuna eura. Zaključak je da je upravo je taj pad poslova na ostalim građevinama bio presudan za smanjenje ukupne vrijednosti novih narudžbi između prvog i drugog tromjesečja.

Vrijednost izvedenih radova

Ukupna vrijednost građevinskih radova izvedenih tijekom prvih šest mjeseci dosegnula je 3,98 milijardi eura. Od toga su građevinske tvrtke vlastitim radnicima ostvarile radove vrijedne 2,69 milijardi eura, dok je na radove podizvođača otpalo oko 1,29 milijardi eura.

Aktivnost je pri tomu osjetno ubrzala u drugom tromjesečju, kada je ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila 2,19 milijardi eura, nasuprot 1,79 milijardi u prva tri mjeseca. Vrijednost radova izvedenih vlastitim radnicima povećana je s 1,23 milijarde na 1,46 milijardi eura, dok su radovi podizvođača porasli s 555 na 735 milijuna eura.

To pokazuje da povećanje aktivnosti nije bilo ograničeno samo na vlastite kapacitete velikih građevinskih poslovnih subjekata, nego se prelilo i na njihove podizvođače. U drugom tromjesečju na podizvođače je tako otpala približno trećina ukupne vrijednosti izvedenih radova.

Novogradnja nosi sektor

Prema aktualnoj DZS statistici novogradnja ostaje glavni generator vrijednosti radova koje građevinske tvrtke izvode vlastitim radnicima. U drugom tromjesečju na nju je otpalo 62,8 posto ukupne vrijednosti takvih radova, dok su rekonstrukcije, popravci i održavanje postojećih građevina činili preostalih 37,2 posto.

Vrlo slična struktura vidljiva je i na razini cijelog prvog polugodišta, kada je udio novogradnje iznosio 63,2 posto, a ostalih radova 36,8 posto. Zgrade pritom dominiraju u strukturi izvedenih radova. Tako se u prvih šest mjeseci na njih odnosilo 58,9 posto vrijednosti, odnosno oko 1,59 milijardi eura.

Na ostalim građevinama izvedeni su radovi vrijedni oko 1,11 milijardi eura, što predstavlja 41,1 posto ukupne vrijednosti radova s vlastitim radnicima. Struktura tako pokazuje da trenutačni građevinski zamah počiva prije svega na novim projektima, ali da rekonstrukcije, popravci i održavanje čine dovoljno velik dio tržišta da predstavljaju njegov drugi važan oslonac.

DZS statistika | foto: DZS

Snažna sadašnjost, ali dalje 'klimavo'

Kada se svi pokazatelji promatraju zajedno, prvo polugodište ostavlja sliku građevinskog sektora koji je još uvijek u fazi visoke aktivnosti. Vrijednost radova izvedenih vlastitim radnicima u šest mjeseci povećana je 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a nove narudžbe na razini polugodišta još uvijek bilježe rast od četiri posto.

Problematičniji signal dolazi iz drugog tromjesečja, u kojem su nove narudžbe pale i u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na prethodna tri mjeseca. No, treba reći, istodobno snažan rast izvedenih radova pokazuje da tvrtke trenutačno imaju dovoljno ugovorenih projekata za održavanje visoke razine aktivnosti.

Ključno pitanje za nastavak godine zato neće biti samo koliko se gradi, nego hoće li se ponovno ubrzati ugovaranje poslova koji trebaju hraniti građevinsku aktivnost u budućim razdobljima. Jedno tromjesečje pada novih narudžbi nije dovoljno za zaključak o preokretu trenda, ali nakon višegodišnje snažne građevinske aktivnosti jest pokazatelj koji vrijedi pomno pratiti.

Napomena: Podaci DZS-a odnose se na poslovne subjekte, odnosno pravne osobe i obrte, s 20 i više zaposlenih razvrstane u područje građevinarstva, a obuhvaćaju radove izvedene na području Republike Hrvatske. Vrijednosti izvršenih radova iskazane su u tekućim cijenama.