Kako živjeti uz susjedovo gradilište: Ima li pomoći za bušenje kad god i blagdanima?
U stambenim zgradama stanari uživaju jasnu pravnu zaštitu od buke zahvaljujući kućnim redovima i nadzoru upravitelja, koji mogu uključivati i policiju ili komunalne redare. S druge strane, vlasnici kuća koje dijele zid sa susjedom često nemaju istu razinu zaštite kada se izvode bučni radovi, posebno iza radnog vremena ili tijekom praznika. Zakon o zaštiti od buke u takvim situacijama rijetko se može primijeniti jer ne obuhvaća unutarnju buku u stambenim objektima. Intervencije policije ili inspekcije obično su ograničene na slučajeve izuzetno glasne i dugotrajne buke koja ozbiljno remeti mir i zdravlje. No, rješenje ipak postoji. Evo kako obraniti mirno uživanje u vlastitom posjedu.
majstor na gradilištu | foto: Freepik
Za stanare u stambenim zgradama u Hrvatskoj situacija je jasna: kućni redovi i odluke upravitelja precizno definiraju kada se smiju izvoditi bučni radovi. Bušenje, lupanje i korištenje glasnih alata izvan dopuštenih termina, naročito noću, vikendom ili blagdanom, smatra se kršenjem kućnog reda.
Stanari u takvim slučajevima imaju čvrst pravni oslonac. Mogu pozvati policiju zbog narušavanja javnog reda i mira, prijaviti upravitelju ili komunalnom redarstvu. U praksi ove mjere funkcioniraju i stanari često uspiju osigurati mir i tišinu. Jasno definirana pravila i nadležnost institucija olakšavaju rješavanje sukoba i štite zdravlje i životni standard stanara.
Vlasnici spojenih kuća u problemu
No situacija se značajno mijenja kada govorimo o kućama, osobito onima koje dijele zid s susjedom. Vlasnici takvih kuća često se suočavaju s problemima koje zakon ne prepoznaje dovoljno jasno. Nacionalni Zakon o zaštiti od buke predviđa maksimalne dopuštene razine buke, ali izričito ne primjenjuje se na buku koja nastaje unutar stambenih prostora.
To znači da, dok stanari zgrada imaju pravnu zaštitu, vlasnici kuća često ostaju bez učinkovitog mehanizma kada susjed renovira ili radi bučne radove. Policija može reagirati samo ako buka poprimi karakter narušavanja javnog reda i mira, odnosno ako je ekstremno glasna, dugotrajna i ometa zdravlje ili san. Komunalni red u većini gradova ne definira dopuštene termine radova u privatnim kućama, što dodatno otežava situaciju.
Evidencija buke
Vlasnici kuća tako često ovise o dobroj volji susjeda ili osobnoj sposobnosti da pregovaraju o terminima radova. Jedini način da imaju realnu šansu za zaštitu je detaljna evidencija buke, odnosno bilježenje vremena, trajanja, vrste buke i, ako je moguće, snimanje audio ili video materijala.
U slučaju eskalacije, policija ili sanitarna inspekcija mogu intervenirati, ali samo u situacijama kada se može dokazati da buka prelazi dopuštene granice. Pravna zaštita postoji i kroz Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji zabranjuje prekomjerne smetnje u korištenju nekretnine, ali postupci su sporiji i zahtijevaju sudsku odluku.
Bosch akumulatorski čekić | Foto: Bosch
Tužba za ometanje mirnog posjeda
U slučajevima kada pregovori sa susjedom i prijave institucijama ne donesu rezultat, vlasnici kuća mogu razmotriti civilnopravnu zaštitu. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jasno propisuje da nitko ne smije koristiti svoju nekretninu na način koji prekomjerno ometa druge osobe u mirno uživanje u posjedu.
To znači da kontinuirano, pretjerano bučno renoviranje ili radovi koji remete san, zdravlje ili svakodnevni život mogu postati osnova za tužbu. Sud u takvim slučajevima procjenjuje stvarnu narav smetnji, učestalost, trajanje i intenzitet buke, te može obvezati susjeda da prekine ili ograniči radove u određenim terminima.
Iako je postupak spor i zahtijeva dokazivanje štete, ovo je često jedini način da vlasnik kuće osigura trajnu zaštitu svog prava na mir i normalno korištenje nekretnine. Sudska praksa u Hrvatskoj pokazuje da, kada su smetnje jasne i kontinuirane, tužbe mogu dovesti do rješenja koje institucije same ne mogu osigurati.
Bez trenutačnih rješenja
Ipak, ni dokumentacija ni prijave ne jamče trenutno rješenje. Vlasnici kuća često se nalaze u začaranom krugu: susjed buši u neprikladno vrijeme, institucije reagiraju sporo ili površno, a trajni mir ostaje nedostižan. Takva situacija pokazuje prazninu u zakonodavnom okviru koji dobro štiti stanare zgrada, ali zanemaruje vlasnike kuća u nizu ili u starijim dijelovima gradova. Sve učestalije obnove i adaptacije kuća u urbanim jezgrama čine ovo pitanje sve aktualnijim i hitnijim.
Možda je rješenje u jasnijim lokalnim propisima koji bi definirali dopuštena vremena za bučne radove u privatnim kućama. Do tada, vlasnicima ostaje kombinacija pregovora sa susjedima, pažljive dokumentacije i, u krajnjoj liniji, pravnog postupka. Situacija jasno pokazuje da, dok zakon prepoznaje pravo stanara na mir u zgradama, vlasnici kuća često moraju sami tražiti ravnotežu između vlastitog mira i radova susjeda. U takvim uvjetima strpljenje, strateško planiranje i evidencija postaju najvažniji alati u borbi za tišinu i kvalitetan život.
