Urbana oaza: Ovako izgleda novo naselje za mlade koje bi se gradilo u Svetoj Klari, promijenit će sve

Sveta Klara jedno je od najbrže bujajućih zagrebačkih naselja. No, dok rastu zgrade, ceste se ne šire, niti se prilagođava druga komunalna infrastruktura. S druge strane, kad bi se gradilo ‘uredno’ i promišljeno, neizgrađena zemljišta mogla bi se iskoristiti na top način. Evo kako su jug urbane džungle zamislili mladi španjolski arhitekti koji nude odlično rješenje priuštivih stanova za mlade. Dio kvarta uređen prema njihovoj ideji bio bi prava gradska oaza.

Neke zagrebačke livade na atraktivnim lokacijama trebale bi postati novi stanovi. Ipak, gubitak zelenila može se oprostiti budući da je u planu podizanje novih priuštivih stanova koji gradu itekako fale. Posebno ako budu dobra urbanistička rješenja.

Nakon početka izgradnje projekta u Podbrežju, očekuju se novi stanovi u Borovju i u Svetoj Klari. Druga opcija gradi se na temelju pobjedničkog rješenja natječaja, a stanovi bi trebali biti u Svetoj Klari.

U Zagrebu bio zastoj suradnje

Da će se u novozagrebačkom naselju Sv. Klara na samom jugu Zagreba – koje neprestano raste – graditi inovativni projekt nastao u suradnji s platformom Europan, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, Luka Korlaet. Pokazao je odmah na karti gdje bi se nalazile nove zgrade te je objasnio koncept projekta.

– Europan je platforma koja promovira mlade ambiciozne arhitekte, s fokusom na inovativne projekte stambenih zgrada. Mi smo dio te stambene obitelji već 34 godine i svako toliko smo partner. No, već dugo, oko 10 godina, u Zagrebu je bio zastoj suradnje koja se sada nastavlja. U Europanu 18 reaktivirali smo suradnju, a lokacija je Sveta Klara, u blizini novog vrtića. Za 300-tinjak stanovnika sprema se izgradnja 30-ak stambenih jedinica, otkrio je zamjenik gradonačelnika, odajući i kako se neće samo graditi stambenjake, već je u pripremi i realizacija otvorenog igrališta, te sadnja zelenila. Sad se konačno zna i kako će zgrade izgledati.

The Common Green

U objavi na stranicama Europana navedeno je koji su rezultati projekta za uključene države za ovu godinu. Objavljen je popis pobjedničkih timova, a za Hrvatsku je o projektu odlučivao ocjenjivački tim od sedam stručnjaka – arhitekti David Mikhail, Josip Jerković, Alan Kostrenčić, Jana Čulek, Nataša Bošnjak, ekonomist Zoran Paunović i novinarka Ivana Antunović Jović.

Kako stoji u objavi odluke za rješenje u Sv. Klari, prvi put sastali su se 20. rujna, kad su sa zamjenicom jednog člana suda, Senkom Dombi, razmotrili do u detalje sva moguća rješenja. Ocjenjivači su potom posjetili predviđenu lokaciju izvedbe, nakon čega su raspravljali o priuštivom stanovanju i tome kako se može postići inovacija i kvaliteta urbanog prostora.

Pobijedili mladi arhitekti iz Španjolske

Nakon ovog kruga, ocjenjivački sud izabrao je četiri najbolja rješenja, nakon čega su se još jednom sastali, 25. listopada. Na koncu su izabrali pobjednika ‘PB746-THE COMMON GREEN’, autora Alejandro Caramballo Llorente, Carlosa Rebola Maderuela i Joséa Lacruz Vele iz Španjolske.

– Projekt ‘The Common Green’ ne samo da je ponudio visoku kvalitetu i inovativni urbani dizajn i dobar model priuštivog stanovanja, u isto vrijeme ponudivši i uvjerljivu viziju suvremenog kolektivnog življenja – ideju zajednice u kojoj se društvena kohezija temelji na zajedničkom zelenom prostoru. Snaga projekta leži u dosljednoj integraciji triju međusobno povezanih slojeva: prirodnog okoliša, društvenog života zajednice te arhitektonske i konstruktivne dimenzije, ocijenio je sud.

Istaknuli su i da priroda i zelenilo nisu uvedeni kao dekorativni dodaci, već da čine oblikovni element koji naselju daje identitet naselju kroz integraciju prirodnog krajolika u svakodnevni život.

Optimalna količina sunčeve svjetlosti

Dodali su da je ovaj projekt od ostalih prijavljenih izdvojio stav autora da lokalnu zajednicu treba uključiti u daljnji razvoj natječajnog prijedloga da bi se postigao osjećaj pripadnosti i zajedničkog identiteta. Naime, tijekom realizacije arhitekti predviđaju inkluzivne radionice s lokalnim stanovnicima koji bi definirali prioritete i razvili konkretne građevinske strategije na temelju konsenzusa, osiguravajući koherentnost u svim fazama projektiranja i izvedbe. Takav participativni pristup promiče suradnju, i međusobne veze među stanovnicima, procijenili su ocjenjivači.

– Stambene jedinice organizirane su u male skupine uparenih zgrada koje se međusobno preklapaju kako bi svako stanovanje imalo optimalnu količinu sunčeve svjetlosti, povoljnu orijentaciju i prirodnu ventilaciju. Prizemlja sadrže ili stanove s privatnim, neograđenim vrtovima koji se neprimjetno stapaju s zajedničkim zelenilom, ili poslovne prostore s izravnim pristupom ulici — jedan po svakoj skupini. Ti su poslovni prostori strateški smješteni kako bi potaknuli društvenu interakciju i integraciju zajednice među stanovnicima, pojašnjeno je u opisu pobjedničkog projekta.

Brza, ‘suha’ gradnja

Zgrade su projektirane s konstrukcijama od lijepljenog lameliranog drva koje omogućuje brzu, ‘suhu’ gradnju. Korištenje održivo dobivenog drva smanjuje emisije CO2, a ubrzava gradnju, sve dok minimizira otpad zahvaljujući predfabrikaciji i učinkovitoj montaži na terenu, stoji u opisu.

Što se stanova tiče, projektirani su unutar modularne mreže 2,6×2,6 metara. Istaknuto je da su iznimno povoljne orijentacije jer čak i najmanje jedinice imaju trostranu izloženost.

– Najmanji stanovi – garsonijere i jednosobni – imaju površinu od 48 m², jednaku veličini poslovnih prostora u prizemlju. Krovovi sadrže zajedničke vrtove i solarne panele, piše u opisu.

Unutar propisanih stambenih tipologija autori predlažu i co-living jedinicu sastavljenu od četiri sobe, svaka s vlastitom kupaonicom, povezane sa zajedničkom kuhinjom, blagovaonicom i dnevnim boravkom, dodatno je navedeno u pojašnjenju pobjedničkog rješenja.

Još jedno naselje, bliže Savi

Podsjećamo, van ovog projekta, na karti novih priuštivih stanova u Zagrebu našlo se i Borovje. Iz Grada je u ožujku najavljeno kako se osim novog naselja u Podbrežju, koje bi trebalo dobiti 300 novih stanova, priprema i novi urbanistički plan za priuštive stanove u Borovju.

– Istočno od gradilišta dogradnje osnovne škole i izgradnje vrtića sprema se podizanje malog stambenog naselja od oko 600 stambenih jedinica za oko 1.700 stanovnika, naveo je tada dogradonačelnik Luka Korlaet. Ovdje pročitajte koja najveća gradska gradilišta bi se mogla zatvoriti u novoj godini.