Povećan broj praznih stanova za 43%, u Hrvatskoj ih ima čak 600 tisuća

Dok se broj ljudi u Hrvatskoj smanjuje, praznih stanova je sve više. Negativno prirodno kretanje stanovništva postalo je pravi arhitektonski oksimoron. U Hrvatskoj je 2021. godine bilo gotovo 2,4 milijuna stanova, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2011., no broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok je za čak 43 posto povećan broj praznih stanova. Brojka posljednjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova kaže da Hrvatska ukupno ima 2.391.944 stanova, od kojih je 600 tisuća nenastanjeno.

Državni zavod za statistiku objavio je da je broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene, odnosno prazne stanove porastao za 6,1 posto na 2.028.725. Nastanjenih stanova manje je za 4,2 posto dok se u znatnoj mjeri za čak 43 posto povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Hrvatska ima 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica.

U privatnom vlasništvu ili suvlasništvu je 86,5 posto stambenih jedinica. Od ukupno 1.4 milijuna nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 posto), zatim četverosobne (26 posto) i dvosobne stanove (21,6 posto). Jednosobnih je 7,1 posto. Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92 metra četvorna dok je prije 10 godina u Popisu 2011. iznosila 81 metar.

Usporedba po županijama pokazuje da se stanovi s prosječno najvećom površinom nalaze u sjevernim županijama – Međimurskoj (prosječno 114 metara četvornih), Zagrebačkoj (110), Krapinsko-zagorskoj (109), Koprivničko-križevačkoj (107) te Varaždinskoj (106). Nasuprot tome, županije s prosječno najmanjom površinom stanova su Ličko-senjska (89 metara četvornih), Primorsko-goranska (83), Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska po 82 te Grad Zagreb sa 79 metra četvorna, prenosi 24sata.hr.

Kada se nastanjene stanove promatra prema godini gradnje, podaci pokazuju da ih je najviše, odnosno 275.000 stanova ili 19,2 posto izgrađeno od 1971. do 1980. Slijedi razdoblje od 1981. do 1990. u kojem su sagrađena 238.000 stanova ili 16,6 posto nastanjenih stanova. Od 1961. do 1970. sagrađeno je ukupno 229.500 stanova ili 16 posto. Kad se sve zbroji proizlazi da je od ukupnog broja svih nastanjenih stanova u Hrvatskoj njih 52 posto izgrađeno od 1961. do 1990. godine.

U nastanjenim stanovima u Hrvatskoj živjelo je ukupno 1.4 milijuna kućanstava koja su koristila te stanove prema različitim osnovama korištenja. Najveći udio od čak 86,5 posto činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, zatim 7,8 posto kućanstava je koristilo stan na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok je 4,4 posto kućanstava koristilo stan na osnovu slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana.

Pogledajte ovdje podatke Državnog zavoda za statistiku koji govore da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko.