Možemo smatra nužnim prekid APN kreditiranja: Predlažu izgradnju stanova za javni najam

U srijedu je održana konferencija za medije vezana za APN kredite i o upozorenju koje je Hrvatska dobila od EU, točnije od ESRB-a (Europski odbor za sistemske rizike) o potencijalnom slomu tržišta nekretnina u našoj zemlji. Na konferenciji su govorili Sandra Benčić i Bojan Glavašević iz političke platforme Možemo.

Nakon što je u uvodu govorio Glavašević, riječ je predao Sandri Benčić koja je objasnila upozorenje ESRB-a za potencijalni slom tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Cijela konferencija prenosila se uživo na službenoj Facebook stranici Možemo.

– Samo 50 posto kupnje nekretnina je financirano kreditima, dakle ostalih 50 posto se ne kupuje kreditima. Tih pedeset posto kupnje kreditima predstavljaju sistemski rizik iz razloga što se vidi da su nam nekretnine precijenjene te da postoji trend rasta nekretnina, te da čak i pandemija i potres nisu utjecali na smanjenje cijena nekretnina nego dapače da se taj rast od 8 posto nastavio i tijekom 2019. i tijekom 2020. godine, rekla je Sanda Benčić.

Cijela shema oko APN kredita vodi u propast

Iako na površini APN krediti za mlade zvuče super primamljivo, njihov utjecaj na tržište nekretnina je puno dublji.

– ESRB u svom upozorenju navodi i ranjivost određenog dijela populacije opterećenog hipotekarnim kreditima te navodi da je jedan od glavnih uzroka takvog rasta cijena nekretnina, u pojedinim dijelovima zemlje, jest ova shema subvencioniranja kredita. Mi od početka, od 2017. govorimo da će ta mjera biti dolijevanje ulja na vatru i da će samo oticati daljnji rast cijena nekretnina, a to se upravo i dogodilo, objasnila je Benčić.

Osim velikog broja kredita za stanove, dodatan problem se stvara zbog manjka međusobnog natjecanja banaka.

– Sredstva koja se daju za subvencioniranje kredita, a to doslovno znači da iz državnog proračuna uzimamo novce da bi ih dali bankama. Zbog toga banke računaju na godišnji preljev novaca iz proračuna te nemaju nikakav poticaj da se međusobno takmiče u snižavanju kamatnih stopa na kredite. Napomenut ću da je za 2022. godinu u proračunu predviđeno 264 milijuna kuna za subvencioniranje kamata, a za narednu godinu više od 300 milijuna kuna, rekla je Benčić.

Trebali bi graditi stanove za javni najam

Stanovi za javni najam bi mogli pomoći državi da kontrolira cijene na tržištu nekretnina.

– Ono što je naš prijedlog i u programu koji imamo i koji smo vladi nekoliko puta iznosili jest da se ta sredstva prenamijene i da se zajedno s jedinicama lokalne samouprave formira neki zajednički fond kojima bi se financirala gradnja stanova za javni najam. To posebno u gradovima u kojima su cijene nekretnina postale toliko visoke da si ih nitko ne može priuštiti, a to su naši urbani centri Zagreb, Rijeka, Split, Dubrovnik i Pula.

Zašto? Zato što dostupnost stanovanja za mlade ljude i obitelji po cijeni najma koja je niža od tržišne, ali i dalje konkurentna tržištu, ne radi se o socijalnim najmovima, nego o javnom najmu, mi bismo zapravo mogli značajno utjecati na tržište i smanjiti generalnu cijenu najma i ispuhati taj balon tržišta nekretnina koji se stvoriti. Ovako, ga samo i dalje napuhujemo i kako je ESRB rekao, taj balon bi u nekom srednjoročnom periodu mogao puknuti.

Ako taj balon pukne, posljedice na ekonomiju će biti devastirajuće, to smo gledali na globalnoj skali prije 12, 13 godina u SAD-u i vidjeli smo kako je to uzrokovalo globalnu krizu.

U Hrvatskoj su samo dva posto stanova u javnom vlasništvu, prosjek EU je 15 posto. Mi smo često dobivali deplasirane prigovore na naš prijedlog da bi država i gradovi proaktivno trebali graditi i sudjelovati u stambenoj politici upravo izgradnjom stanova za javni najam. Prigovori su bili da je to socijalistički model. Taj socijalistički model ima cijela Europa, objasnila je njihovo rješenje.

Strani državljani vlasnici 10 posto nekretnina

– Isto tako 10 posto tržišta nekretnina je motivirano kupnjom od stranih državljana, znači raste nam udio stranih državljana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj. To je naravno povezano s turizmom i monokulturom turizma na obali, i to je problem kojeg moramo adresirati, zaključila je obraćanje javnosti.