Pogledajte kako se cijene nekretnina u Hrvatskoj rangiraju s ostatkom EU u posljednjih 10 godina

Iako cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu skoro svake godine, i dalje nismo ni blizu vrhu ljestvice po poskupljenju nekretnina i najamnina. Dapače, nisu niti u sredini tablice što se tiče poskupljenja. Poskupljenje cijena znači da više novaca cirkulira građevinskim sektorom, no u odnosu na naš životni standard, možda bolje da nije previše poskupilo.

Hrvatska se nalazi na dvadesetom mjestu od ukupno dvadeset i sedam, koliko je i zemalja članice Europske unije. Statistiku je objavio Eurostat, a tablica je poredana prema najvećoj razlici u cijeni nekretnina između 2010. godine i drugog kvartala 2021. godine. Tablica počinje s najvećom razlikom i postepeno ide prema najmanjoj ili negativnoj. Uz statistiku za cijene nekretnina, stavljene su i razlike u cijeni najamnina.

Hrvatska se nalazi odmah iza naših susjeda Slovenaca. Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj je od nešto malo preko 20 posto. Što se tiče najamnina, taj rast je manji, i skoro je deset posto u prošlom desetljeću. Iza Hrvatske se nalaze Francuska i Finska, što ne bi trebao biti loš znak.

Na uvjerljivom prvom mjestu stoji Estonija koja bilježi rast cijena nekretnina, u prošlom desetljeću, od preko 130 posto. Osim cijena nekretnina, prvi su i prema razlici u cijeni najamnina, koja je preko 140 posto. Za usporedbu, samo još dvije države imaju preko 50 posto razliku u cijenama najamnina, a to su Litva i Irska. Estoniju prate Luksemburg i Mađarska koje bilježe porast cijena nekretnina od otprilike 110 posto. Luksemburg ima znatno manji porast najamnina koji je nešto veći od 10 posto, a Mađarska preko 40 posto.

Na listi dalje slijede Latvija, Austrija, Litva, Češka, Švedska i Njemačka. Razlike u cijenama nekretnina postepeno padaju do Njemačke i 80 posto, a zatim slijedi malo veća razlika. Slovačka je na oko 55 posto i od nje postepeno idemo prema Hrvatskoj.

Negativne razlike u cijenama nekretnina imaju Španjolska, Cipar, Italija i Grčka. Što znači da su danas cijene nekretnina jeftinije nego deset godina prije. Italija ima nešto sitno preko deset posto negativnog učinka, a Grčka bome skoro do 30 posto. Statistika je napravljena i za tri države Europe koje nisu članice Europske unije, a to su Island, Norveška i Švicarska. Na Islandu su cijene nekretnina porasle za preko 140 posto i da je članica EU bio bi na prvom mjestu ispred Estonije sa 130 posto. U Norveškoj su cijene porasle za nešto više od 80 posto, a za Švicarsku se navodi da su cijene identične.