Država nastavlja s projektom energetske obnove obiteljskih kuća: Evo do kada se možete prijaviti
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom se produljuje rok za ostvarivanje prava na sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Programom se nastoji povećati energetska učinkovitost postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija ugljikovog dioksida u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente uz ukupno poboljšanje kvalitete života.
Energetska obnova obiteljskih kuća, ilustracija | foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Donesenom odlukom nastoji se osigurati kontinuitet energetske obnove i prije donošenja novog Programa energetske obnove za obiteljske kuće koji će obuhvatiti razdoblje do 2030. godine.
Prvi Program energetske obnove obiteljskih kuća donesen je još 2014. godine, a od tada ga provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji prošle godine objavljuje dva javna poziva za građane s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171 milijun kuna te za građane u opasnosti od energetskog siromaštva iznosom za financiranje od 32 milijuna kuna.
Prema odluci Vlade, donesenoj na posljednjoj održanoj sjednici, rok za ostvarivanje prava na subvencioniranje energetske obnove obiteljskih kuća produljuje se do 31. prosinca ove godine.
Novi program do 2030. godine
Dosadašnjim javnim pozivima građanima, odnosno vlasnicima i suvlasnicima obiteljskih kuća, iznosom do 60 posto bespovratnih sredstava sufinanciralo se povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora, odnosno energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE, to jest sustava sa sunčanim toplinskim pretvaračima, sustava na drvnu sječku ili pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda te fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.
– Građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva, predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora, bili su financirani u potpunosti od strane Fonda, dodaju iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Provedbom Odluke Vlade Republike Hrvatske osigurat će se kontinuitet energetske obnove zgrada u 2021. godini do izrade novog Programa koji će pokriti razdoblje do 2030. godine. Odlukom Vlade osigurana su sredstva iz nacionalnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 400 milijuna kuna tijekom 2021. i 2022. godine i to:
- 300 milijuna kuna za sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske te
- 100 milijuna kuna za sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon popravaka nekonstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim.
Najviše kuća energetskog razreda E
Energetska obnova obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu sufinancirat će se stopom od 60 posto prihvatljivih troškova sukladno Programu dok će se energetska obnova obiteljskih kuća oštećenih u potresu sufinancirati sa stopom od 80 posto prihvatljivih troškova, u cilju osiguravanja jednakih uvjeta sufinanciranja konstruktivne i energetske obnove te, kako navode iz Ministarstva, poticanja građana vlasnika obiteljskih kuća, na sveobuhvatnu obnovu.
– Javni poziv za građane raspisat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u trećem kvartalu ove godine stoga predlažemo svima zainteresiranima da prate web stranice Fonda i Ministarstva radi daljnjeg informiranja, dodaju.
Obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju, energetski razred E i lošiji. Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.
