Reli po autocesti! Slavonika prema Zagrebu puca po šavovima, asfalt kao paukova mreža

Autocesta A5, poznatija kao Slavonika, jedna je od najvažnijih prometnih žila istočne Hrvatske. No na jednom njezinom dijelu vožnja danas ostavlja bitno drukčiji dojam nego na ostatku trase.

Riječ je o dijelu dionice Osijek – Đakovo, na potezu od čvora Čepin prema odmorištu Beketinci, gdje su na kolniku vidljive brojne pukotine, zakrpe i deformacije. Posebno loš dojam ostavlja kolnik u smjeru prema Zagrebu.

Problematičnim potezom provozali smo se u oba smjera, a nakon vožnje o stanju kolnika pitali smo Hrvatske autoceste (HAC). Potvrdili su nam da su oštećenja evidentirana, ali i otkrili što se na A5 poduzima te kakvi se zahvati planiraju.

Asfalt poput paukove mreže

Razlika između ovog poteza i velikog dijela ostatka autoceste teško se može ne primijetiti. Površina asfalta mjestimice izgleda poput paukove mreže. Uzdužne i poprečne pukotine presijecaju kolnik, granaju se i međusobno spajaju, dok tragovi njihovih dosadašnjih sanacija dodatno naglašavaju koliko je kolnička površina degradirala.

Posebno neugodan dojam ostavlja vozni trak u smjeru Zagreba, gdje se uz pukotine tijekom vožnje osjećaju i neravnine te deformacije kolnika. Na pojedinim dijelovima vidljiva su udubljenja u zonama prolaska kotača, odnosno izraženi tragovi prometnog opterećenja. Automobil pri vožnji prati neravnine podloge, što je pri autocestovnim brzinama itekako primjetno.

Tragovi dosadašnjih sanacija vidljivi su na brojnim mjestima. Pukotine su zatvarane, no stanje kolnika pokazuje da lokalni zahvati ne mogu biti trajno rješenje za cijeli problematični potez. To posebno dolazi do izražaja nakon izlaska s tog dijela trase, kada se kvaliteta vožnje osjetno mijenja.

Nameće se stoga pitanje – zašto upravo ovaj dio Slavonike stanjem toliko odskače od ostatka autoceste?

Slavonika | foto: baustela.hr

U prometu od 2009. godine

Dionica Osijek – Đakovo puštena je u promet u travnju 2009. godine, u vrijeme velikog investicijskog ciklusa u hrvatsku autocestovnu infrastrukturu. Njezinu izgradnju nije izvodila samo jedna tvrtka.

Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u izgradnji dionice sudjelovalo je 15 izvođača, među kojima su bili Konstruktor-Inženjering, Viadukt, Hidroelektra-Niskogradnja, Strabag, Osijek-Koteks, Zagorje-Tehnobeton i Cesta Varaždin. Iz dostupnih podataka, međutim, nismo mogli utvrditi kako su radovi bili raspoređeni među pojedinim izvođačima, odnosno tko je izvodio pojedine radove upravo na dijelu trase na kojem su danas izraženija oštećenja. Zbog toga se samo na temelju popisa izvođača ne može donositi zaključak o odgovornosti za današnje stanje kolnika.

Dionica vrijedna 2,2 milijarde kuna

Iz HAC-a potvrđuju da je problematični potez od čvora Osijek prema čvoru Čepin i dalje prema odmorištu Beketinci izgrađen u sklopu dionice Osijek – Đakovo, duge približno 32,5 kilometara. Ukupna investicijska vrijednost te dionice, navode, iznosila je oko 2,2 milijarde kuna bez PDV-a, odnosno nominalno oko 292 milijuna eura prema fiksnom tečaju konverzije.

Taj iznos ne odnosi se samo na izgradnju kolnika. Obuhvaćao je i izmještanje instalacija, otkup zemljišta, projektiranje, opremanje, nadzor te arheološka istraživanja. U sklopu građevinskih radova izgrađeno je čak 29 objekata: tri vijadukta, osam mostova, 17 nadvožnjaka i jedan podvožnjak. Izgrađena su i odmorišta Beketinci i Strossmayerovac te Centar održavanja i kontrole prometa Čepin.

Slavonika | foto: baustela.hr

Evidentirane pukotine i deformacije

Da stanje koje smo zatekli nije samo subjektivan dojam tijekom vožnje, potvrđuju i Hrvatske autoceste. Navode da redovito pregledavaju sve dionice autocesta te da su i na ovom dijelu A5 evidentirali oštećenja kolničkog zastora, uključujući izraženije pukotine i lokalne deformacije.

Prema njihovu objašnjenju, na razvoj takvih oštećenja tijekom vremena utječe kombinacija više čimbenika, od starosti kolničke konstrukcije i prometnog opterećenja do temperaturnih ciklusa. Posebno izdvajaju utjecaj teškog prometnog opterećenja, prodor vode kroz postojeće pukotine te stanje i međusobnu povezanost pojedinih slojeva kolnika. U HAC-u podsjećaju i da je riječ o kolniku starom 17 godina, zbog čega pojava određenog stupnja degradacije nije neočekivana.

Ipak, ostaje činjenica da stanje ovog poteza vidljivo odskače od velikog dijela ostatka autoceste. Što otvara pitanje: Postoje li uz starost i prometno opterećenje dodatni razlozi zbog kojih su oštećenja upravo ovdje toliko izražena?

Pukotine su zalijevali cijelo ljeto

Na problematičnom potezu već se provode zahvati redovnog održavanja, a dio tragova koje smo zatekli na cesti posljedica je upravo tih intervencija. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza izvođeni su radovi zalijevanja pukotina. Tim se postupkom postojeće pukotine zatvaraju kako bi se spriječio prodor vode dublje u kolničku konstrukciju i usporilo njezino daljnje propadanje.

Manja lokalna oštećenja, navode iz HAC-a, saniraju se i primjenom infracrvene tehnologije, a predviđen je nastavak takvih zahvata. Nakon završetka turističke sezone trebali bi uslijediti i drugi potrebni asfalterski radovi.

Iz HAC-a naglašavaju da zalijevanje pukotina i lokalne sanacije imaju važnu preventivnu ulogu jer usporavaju daljnju degradaciju konstrukcije. Istodobno, takvi zahvati ne isključuju potrebu za znatno opsežnijom obnovom.

Projekti sanacije već postoje

Kada bi takva obnova mogla početi, zasad nema konkretnog roka. Iz HAC-a navode da će dinamika ovisiti o rezultatima praćenja stanja kolnika i utvrđenim prioritetima za sanaciju. Važna je, međutim, informacija da projekti sanacije već postoje za veći dio autoceste A5, upravo zbog starosti njezine kolničke konstrukcije.

Do tada će se na problematičnim dijelovima nastaviti s lokalnim zahvatima i održavanjem. No nakon vožnje potezom između Čepina i Beketinaca jasno je da pitanje više nije postoje li oštećenja, njih potvrđuje i sam HAC. Ključno je pitanje koliko će još lokalne sanacije moći održavati ovaj dio Slavonike prije nego što na red dođe opsežnija obnova kolnika.