Naši jadranski susjedi šire mrežu autocesta: Pet mostova, tunel i dvije prometne petlje
Crna Gora ulazi u razdoblje velike prometne preobrazbe. U sljedećih pet godina gradit će se diljem zemlje. Među ključnim projektima je izgradnja nove desetkilometarske dionice autoceste od Smokovca do Tološa, koja će značajno rasteretiti promet u Podgorici. Trasa uključuje pet mostova, tunel kroz Velje Brdo i dvije prometne petlje, čime će se glavni grad učinkovitije povezati s ostatkom zemlje. Ako sve bude prema planu, radovi bi trebali započeti 2026., a završetak dionice očekuje se do 2029. godine.
Autocesta Crna Gora, ilustracija | Foto: Canva
U susjednoj Crnoj Gori uskoro počinje opsežna prometna transformacija. Tijekom sljedećih pet godina gradit će se na više lokacija diljem zemlje, a među ključnim projektima nalazi se i nova dionica autoceste od Smokovca do Tološa. Cilj ove prometnice je rasteretiti gradski promet u Podgorici, kroz planiranu obilaznicu oko glavnog grada. Nakon što su odabrane kompanije za izradu idejnog projekta, poduzeće Monteput podnijelo je Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje suglasnosti na Elaborat procjene utjecaja na okoliš.
Prema dokumentu koji je izradila tvrtka Via Project, dionica duljine oko 10 kilometara predstavlja nastavak već izgrađene trase autoceste Bar – Boljare, odnosno produžetak postojeće dionice Smokovac – Mateševo. Projektirana brzina kretanja vozila iznosi od 100 do 120 km/h, što će omogućiti brzu i sigurnu vožnju između sjevernog i središnjeg dijela zemlje.
Preko mosta i kroz tunel
Trasa započinje na deniveliranoj raskrsnici Smokovac, koja se sustavom rampi povezuje s postojećom naplatnom postajom Smokovac, odnosno prvom fazom petlje Smokovac. Od tamo cesta prolazi obroncima brda iznad naselja Rogami, prelazi dolinu rijeke Širalije, a potom preko brda Trijebač stiže do doline rijeke Zete, koju prelazi mostom i ulazi u područje Veljeg Brda.
Prema dopuni projektnog zadatka, u ovoj je zoni predviđena i nova petlja Velje Brdo. Trasa zatim nastavlja iznad naselja Vranići, a područje iznad Tološkog polja prolazi kroz tunel. Po izlasku iz tunela cesta mostom ulazi u Tološko polje te prelazi lokalni put prema Marezi. Odatle se proteže po nasipu sve do mjesta gdje je planirana petlja Tološi, kojom završava predmetna dionica.
Na cijeloj su trasi projektirana pet mostova ukupne duljine 2.941,92 metra – Širalija, Zeta, Velje Brdo, petlja Velje Brdo i Tološi. Tunel kroz Velje Brdo imat će duljinu od 1.160 metara, piše bankar.me.
Naseljenost u koridoru buduće autoceste na dionici Smokovac – Tološi relativno je mala, osim dijelova koji prolaze kroz naselja Tološi, Vranićke Njive i Rogami, gdje je infrastruktura već razvijena. Riječ je pretežito o ruralnim područjima i rubnim zonama Podgorice, što će olakšati izgradnju uz minimalan utjecaj na gusto naseljene dijelove grada. Površina zahvata dionice iznosi 1.127.131 četvorni metar, a završetkom projekta očekuje se znatno bolje prometno povezivanje glavnog grada s ostatkom Crne Gore te smanjenje gužvi u središtu Podgorice.
Autocesta Crna Gora, ilustracija | Foto: Canva
Dvije faze petlje Smokovac
U dokumentu se navodi kako je početak trase određen položajem već izvedene dionice autoceste, odnosno prvom fazom petlje Smokovac, uz nastojanje da se maksimalno iskoristi postojeća infrastruktura. Petlja Smokovac projektirana je kao konačno rješenje, a druga faza petlje predviđa povezivanje magistralnog puta i autoceste te je oblikovana kao tzv. desna truba, s dvije direktne i dvije poludirektne rampe.
Položaj rampi zahtijevat će izmještanje stubova 110 kV dalekovoda, koji prolazi gotovo paralelno s trasom autoceste. U zoni petlje nalazi se i 35 kV dalekovod, koji će također biti potrebno premjestiti.
U dokumentu se ističe i kako izgradnja autoceste neizbježno podrazumijeva nepovratno zauzimanje određenih površina koje se, po pravilu, više ne mogu koristiti u druge svrhe. Zauzeta zemljišta dijele se na dvije kategorije, trajno iskorištene površine, koje obuhvaćaju sam planum autoceste, elemente trase i prateće sadržaje, te privremeno zauzete površine, koje se koriste samo tijekom gradnje.
Na pojedinim lokacijama nalaze se objekti predviđeni za rušenje, pa će biti potrebna eksproprijacija zemljišta te raseljavanje ili kompenzacija za dio stanovništva. Uz trasu se nalaze i poslovni te stambeni objekti, no prema dokumentu, projekt ne bi trebao imati negativan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života stanovnika. Elaborat procjene utjecaja na okoliš bit će na javnom uvidu do 21. studenoga, a javna rasprava održat će se 10. studenoga.
Autocesta Crna Gora, ilustracija | Foto: Canva
Početak gradnje 2026. godine
Podsjetimo, poduzeće Monteput raspisalo je u rujnu prošle godine natječaj za izradu idejnog projekta dionice od Smokovca do Tološa. Vrijednost radova procijenjena je na 826.446 eura bez PDV-a, odnosno oko milijun eura s PDV-om.
U veljači ove godine potpisan je ugovor vrijedan 654.200 eura s konzorcijem Via Project, CDS Project i Geotin MNE. Nakon dovršetka idejnog projekta, slijedi postupak eksproprijacije zemljišta, a potom i raspisivanje natječaja za izvođenje radova. Prema trenutačnim planovima, radovi bi trebali započeti 2026. godine, a izgradnja bi trebala trajati oko tri godine, što znači da se završetak dionice očekuje 2029. godine.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
