Dvorac i pašnjaci u Zagorju idu dražbu: Početna cijena 20.000 kvadrata 1,4 milijuna eura

Hrvatska je prepuna povijesnih dvoraca, a dok su mnogi trenutačno u obnovi, jedan zagorski uskoro će se naći na javnoj dražbi. Riječ je o dvorcu Galjuf, koji je podigla istoimena velikaška obitelj u prvoj polovici 19. stoljeća.

Prema objavi Financijske agencije (FINA), zainteresirani kupci moći će sudjelovati u elektroničkoj javnoj dražbi koja će se provoditi putem sustava sudske e-dražbe. Nadmetanje započinje 16. travnja 2026. u 14 sati, a završava 30. travnja u 13:59 sati. Predmet prodaje je nekretnina upisana u zemljišnoknjižni uložak katastarske općine Strmec, čestica 920 u Vižovlju, na kojoj se nalazi dvorac površine 309 četvornih metara. Osim samog dvorca, ovrha obuhvaća i niz okolnih zemljišnih čestica - pašnjake, oranice, dvorišta i šumu, ukupne površine veće od 21 tisuće četvornih metara na području katastarske općine Strmec.

Vrijednost veća od 1,8 milijuna eura

Valja naglasiti da se prodaja provodi na temelju rješenja o ovrsi koje je donio Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, u postupku naplate novčane tražbine nad nekretninama ovršenika Zlatka Spiljara i Daniela Oscara Spiljara.

• Bauštelska reportaža: Rekonstrukcija Novih dvora, dvorac bana Jelačića putuje kroz vrijeme

Ukupna procijenjena vrijednost nekretnine iznosi 1.824.299,18 eura. Budući da je riječ o prvoj dražbi u postupku, minimalna zakonska cijena ispod koje se nekretnina ne može prodati određena je na četiri petine procijenjene vrijednosti, odnosno 1.459.439,34 eura, što ujedno predstavlja i početnu cijenu nadmetanja.

Ako na prvoj dražbi ne bude uspješne prodaje, druga dražba provodit će se uz nižu početnu cijenu - tri petine procijenjene vrijednosti. U slučaju da ni tada ne pristigne nijedna valjana ponuda, sud će obustaviti ovršni postupak. Dražbeni korak iznosi 2.500 eura.

Za sudjelovanje u nadmetanju potrebno je uplatiti jamčevinu u iznosu od 182.429,92 eura, najkasnije do 7. travnja 2026. godine. Kupac koji ponudi najvišu cijenu na dražbi dužan je cjelokupan iznos kupovnine uplatiti u roku od 30 dana od dostave rješenja o dosudi.

Nakon završetka elektroničke javne dražbe Financijska agencija bez odgode obavještava sud o pristiglim ponudama i tijeku nadmetanja. Sud zatim utvrđuje koji je ponuditelj dao najvišu ponudu te, ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti, donosi rješenje o dosudi nekretnine.

Dvorac Galjuf, Vižovlje | Foto: TZ Biser Zagorja, Znanstveni rad, Hrčak

Zaštićeno kulturno dobro zagorskog kraja

Dvorac u Vižovlju, koji se nalazi na području općine Veliko Trgovišće, zaštićeno je kulturno dobro i vrijedan primjer zagorske profane graditeljske baštine. U registru kulturnih dobara vodi se pod oznakom Z-4530 kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro.

Građevina je pravokutnog tlocrta, s dužim pročeljima orijentiranima prema zapadu i istoku. Natkrivena je dvostrešnim krovištem pokrivenim biber-crijepom. Zbog položaja na kosom terenu dvorac je sa zapadne strane jednokatni, dok je s istočne strane dvokatni.

Pročelja su ukrašena jednostavnim profilacijama u zonama natprozornika, dok je središnji rizalit istočnog pročelja dodatno naglašen uglovnom rustikom. Prednje, zapadno pročelje podijeljeno je u dvije etaže sa sedam prozorskih osi, a ističe se altana s kovanom ogradom.

Ispod altane nalazi se reprezentativan ulaz s bogato ukrašenim kamenim okvirom, u kojem je uklesana godina 1839., što svjedoči o razdoblju izgradnje i povijesnoj vrijednosti zdanja.

Dvorac Galjuf, Vižovlje | Foto: TZ Biser Zagorja, Znanstveni rad, Hrčak

Povijest plemićke obitelji Galjuf

Dvorac je bio u vlasništvu obitelji Galjuf (Galliuf), hrvatske plemićke obitelji koja je plemstvo stekla 1613. godine, kada je dodijeljeno Jakovu, sinu Martina Galjufa. Od početka 17. stoljeća obitelj je pripadala nižem plemstvu Varaždinske županije, a brojni njezini članovi obnašali su različite dužnosti županijskih činovnika.

Tijekom stoljeća Galjufi su posjedovali više imanja na području Hrvatskog zagorja i okolice. Među njima su bili posjedi u Brezju kod Cesargrada, Vižovlju, Strmcu, Zagorskim Selima, Lovrečkoj Varoši i Kućarima, gdje se nalazio dvorac Lovrečina Grad. Obitelj je također imala dvor u Prečcu te posjed u Lukovu.

Kurija u Vižovlju prodana je u 20. stoljeću, zajedno s obiteljskim arhivom, koji je kasnije završio u Hrvatskom državnom arhivu. Danas taj arhiv predstavlja vrijedan izvor za proučavanje povijesti obitelji i društvenih prilika u sjevernoj Hrvatskoj kroz više stoljeća.