Od pasivne sredine do grada gradilišta ‘teških’ 300 milijuna eura, hrvatski grad napravio je zaokret za 360
Bjelovar se posljednjih godina pretvara u jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj, od kompleksa termi, geotermalne energije i nove Arene Bjelovar do planirane brze ceste koja će ga napokon spojiti sa Zagrebom. U gradu je trenutačno u tijeku čak 35 projekata vrijednih više od 300 milijuna eura, od velikih infrastrukturnih zahvata do ulaganja u energetsku neovisnost i priuštivo stanovanje. Bjelovar tako postaje središte razvoja i primjer kako se pametnim korištenjem europskih fondova može transformirati cijela zajednica. O svemu tome razgovarali smo s gradonačelnikom Bjelovara, Darijom Hrebakom, u novom Bauštela.hr podcastu.
Dario Hrebak, grad Bjelovar | Foto: Dario Hrebak, baustela.hr
Iako je u središtu Hrvatske, do prije nekoliko godina grad Bjelovar nije bio niti blizu središta zbivanja. Danas je to mjesto u kojem se jako puno toga gradi, pa slobodno možemo reći da je kao sredina jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj.
U tijeku je izgradnja milijunskih termi i popratnih sadržaja, uskoro će se početi graditi i Arena Bjelovar, a šećer na kraju bio bi dovršetak dugo iščekivane brze ceste do Zagreba. No, to nije sve, puno je zanimljivih tema vezanih uz Bjelovar. Od geotermalne energije do priuštivog stanovanja i ‘zelenog’ grada, a o tome bolje osobe za razgovor nema od bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka, koji je gostovao u novom Bauštela.hr podcastu.
300 milijuna eura
Kako nam je ispričao gradonačelnik, u ovom se trenutku provodi čak 35 projekata vrijednih 300 milijuna eura, odnosno 2,5 milijarde kuna, što je iznos za koji je izgrađen Pelješki most. Hrebak je istaknuo i zanimljivost vezanu za lokalne kompanije i korištenje EU fondova.
– Praktički 70 posto bjelovarskih tvrtki sudjeluje u tim projektima, dok su ostale zauzete drugim poslovima. Nama je to odlično, jer velik dio financijskog učinka ostaje u lokalnom građevinskom sektoru i gradskoj blagajni. Sve je to iz EU fondova – s malim gradom, s jednim eurom, radimo šest do sedam eura iz europske blagajne. U zadnjih deset godina Bjelovar je jedan od rekorda po povlačenju europskih fondova. Rekao bih da je to veliki uspjeh, istaknuo je.
Terme Bjelovar | Foto: Dario Hrebak
Bjelovarske toplice i geotermalna energija
Među tih 35 projekata vrijednih ukupno 300 milijuna eura, velik dio kolača, čak 41,5 milijuna eura, odnosi se na izgradnju mega projekta termi Bjelovar. Od tog iznosa, 17 milijuna eura sufinancirano je kroz program NPOO. Kompleks je osmislio arhitektonski biro Viz-ex, dok su izvođači radova udružene tvrtke Radnik i Hidroregulacija.
Kako smo već pisali, izgradnja termi napreduje, a pod krovom će biti do kraja godine. No, iza svega stoji i priča o geotermalnoj energiji, koja bi Bjelovar mogla pretvoriti u prvi energetski neovisan grad u Hrvatskoj. Hrebak je otkrio kako je sve počelo.
– Kad sam preuzeo grad, odmah sam rekao pročelnicima da je Bjelovar previše pasivan. Došao je tada pročelnik Ivica Markovinović, doktor geologije i strastveni zaljubljenik u geotermalnu energiju. Zarazio me idejom: ‘Hoćeš da napravimo ozbiljne zatvorene bazene, ali ne na plin, nego na vodu?’ Ja sam rekao – nemamo tople vode u Bjelovaru, a on mi je uzvratio: ‘Hoćeš vidjeti?’ Odveo me na jednu staru farmu, gdje je jedan farmer bušio vodu za stoku i probio žilu. Voda je tekla 365 dana u godini, 24 sata dnevno, 1,5 litru u sekundi. Tako je priča krenula, ispričao je Hrebak.
Ukupno će biti četiri bušotine – dvije u samom centru grada, i to na puno većoj temperaturi nego što se očekivalo.
– Odlučili smo se za ozbiljan projekt toplica, našli smo stručnjake s Geotehničkog fakulteta i inženjere. Počeli smo graditi drugu bušotinu i uzdrmali Hrvatsku, jer je ispalo da Hrvatska ima veći geotermalni potencijal nego što se mislilo. Našli smo 83 stupnja i 30 litara izdašnosti. Pripremamo projekt s dvije bušotine do 100 stupnjeva, u samom centru grada, jednu kod vanjskih bazena i jednu kod stadiona. Projekti bi trebali biti spremni do polovice sljedeće godine, a čekamo izvore financiranja, norveški ili EU fondove, rekao je Hrebak.
Terme Bjelovar | Foto: Dario Hrebak
Tko će se grijati na geotermale?
Gradonačelnik je istaknuo i kako će Bjelovar postati jedan od prvih energetski samoodrživih gradova u Hrvatskoj zahvaljujući korištenju geotermalne energije i obnovljivih izvora. Objasnio je da će se budući sportski i gospodarski objekti grijati toplom vodom iz bušotina temperature 83 stupnja, što će osigurati isplativost i dugoročnu održivost projekata. Na parkiralištima će biti postavljeno 1,3 MW solarnih elektrana, dok će toplina iz bušotina služiti i za grijanje brojnih gradskih institucija.
Istodobno, grad razvija i najveću gospodarsku zonu u svojoj povijesti – Korenovo, vrijednu 7,5 milijuna eura i površine 178 hektara. Hrebak je naglasio da će nova zona privući investitore i otvoriti tisuće radnih mjesta, osobito kada se dovrši brza cesta do Zagreba. Plan je stvoriti samoodrživ sustav koji će grijati do 60 posto grada bez plina, koristeći lokalne resurse.
– Naša bolnica danas troši oko 2 milijuna eura godišnje za plin. Kada taj novac ostane u Bjelovaru, uložen u našu energiju i naš sustav grijanja, to znači razvoj i za građane i za lokalne tvrtke – poručio je Hrebak, dodajući da je cilj do 2030. godine učiniti Bjelovar najefikasnijim gradom u Hrvatskoj po pitanju održivosti i energetske neovisnosti, pojasnio je.
Terme Bjelovar | Foto: Dario Hrebak
Arena Bjelovar za 5.000 gledatelja
Osim termi i geotermala, jedan od najvećih projekata je i izgradnja Arene Bjelovar, koja će imati i streljanu u kojoj će olimpijski brončani strijelac, Miran Maričić, moći trenirati. Novi stadion imat će 5.000 mjesta, a iako projekt zvuči pompozno, Hrebak ističe da je riječ o racionalnoj nadogradnji postojećeg stadiona.
– Mi smo već napravili dva lijepa stadiona, jedan u Ždralovima i jedan u Bjelovaru. Sada radimo nadogradnju, ne megalomaniju. Na glavnoj tribini gradimo novu tribinu s integriranom streljanom za mali kalibar i pištolj. Radimo Arenu s 5.000 mjesta koja će zadovoljiti sve uvjete Prve HNL i pretkola europskih natjecanja, da možemo ugostiti i mladu reprezentaciju Hrvatske, rekao je Hrebak.
Dodao je i da je riječ o ‘engleskom’ tipu stadiona, blizu terena, s niskim tribinama i racionalnim troškovima. Grad će projekt financirati uz potporu HBOR-a, koji će pokriti 45 posto glavnice, čime će Grad s oko 5,5 milijuna eura vlastitih sredstava dobiti infrastrukturu koja može preporoditi bjelovarski nogomet.
Vizual bjelovarske Arene | Foto: Dario Hrebak/Facebook
Brza cesta koja se čeka 20 godina
Jedno od dugovječnijih pitanja je konačna izgradnja brze ceste Zagreb – Bjelovar – Virovitica. Riječ je o projektu koji znači ‘sve’ za stanovnike županije, ali i projekt koji se već ‘vuče’ 20 godina, a ostalo je još 10 kilometara ceste…
– Kad je krenula gradnja, mislio sam da će biti med i mlijeko, ali pokazalo se da nije tako jednostavno. Kamgrad je tada prvi put ušao u niskogradnju i suočio se s brojnim izazovima. Cesta, koja je trebala biti gotova 2026. godine, sada je pomaknuta na 2027. zbog greške u procjeni nivelete, što je uzrokovalo probleme s poplavama, pojasnio je gradonačelnik.
Prisjetio se i kako je cesta uopće ušla u državni proračun.
– Kad sam bio izabran za saborskog zastupnika, inzistirao sam da se projekt uvrsti u proračun. Došla je 2020. godina, ali je onda krenula agonija, pandemija, pad prihoda, dug natječaj, energetska kriza, indeksacija cijena… izvođač nije htio potpisati ugovor po starim cijenama. Kad je potpisao, pojavili su se novi problemi između izvođača i kooperanata, a zatim i preprojektiranje trase, pojasnio je Hrebak. Unatoč svemu, optimističan je da će cesta biti završena i otvorena 2027. godine.
Kad će brza cesta do Bjelovara? | foto: YouTube screenshot
A što je s aerodromom?
Nedavno je gradonačelnik najavio još jedan ambiciozan projekt – bjelovarski aerodrom. Iako smo ga iznenadili pitanjem, smatra da bi se i to moglo realizirati u budućnost. No, ne želi se ‘zaletjeti’ s obećanjima.
– U Bjelovaru već postoji mala travnata pista i tradicija letenja. Želimo je nadograditi u pistu za manje poslovne zrakoplove, do 10 mjesta, te izgraditi servisni centar za manje letjelice. Hrvatska je zanimljiv hub, a avioni se negdje moraju servisirati, rekao je Hrebak.
Dodao je kako su već dolazili predstavnici velikih svjetskih zrakoplovnih kompanija zainteresirani za lokaciju u središnjoj Hrvatskoj, izvan Zagreba, upravo zbog gužvi i ograničenog kapaciteta glavne zračne luke. Prema njegovim riječima, riječ je o projektu vrijednom oko 30 milijuna eura, koji zasad postoji kao vizija, ali ne kao nemoguća ideja.
Uz sve to, Hrebak je govorio i o ostalim projektima, poput nove rukometne dvorane, ali i novog naselja Sjever 2, koje će se graditi na sjeveru grada. Dotaknuo se i teme Bjelovara kao ‘zelenog grada’, koji danas ima jedan od najučinkovitijih sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, te projekta vizualizacije Bjelovara 2050. godine, zbog kojeg je, kako kaže, bio i kritiziran.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
