Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026

parkirna mjesta u Centru Zagreba | unsplash
Nakon najave gotovo apsolutne promjene parking-politike u Zagrebu, ova tema na razini grada gotovo pa ne jenjava. Prva je pristigla vijest o blokovskom parkiranju, novoj mjeri koja za građane predviđa povećanje broja raspoloživih parkirnih mjesta za stanare u širem centru grada. Ovom mjerom uveli bi se parkirališni blokovi za povlaštene parkirališne karte (PPK).
Na taj način, stanari bi od već ove jeseni mogli po povlaštenoj cijeni parkirati unutar samo jednog kilometra od svoga doma. Poanta novog pravila jest konačno dokidanje prakse fiktivnih prebivališta i boravišta u širem centru grada onima koji ondje ne stanuju.
Zatim se spominjala i revizija svih parkirnih mjesta, kao i ograničavanje mjesta za parkiranje za terase ugostiteljskih objekata. A onda je, ubrzo nakon najave gradonačelnika Tomislava Tomaševića da je odzvonilo rezervacijama parkirnih mjesta i najavljivanja dodatnih pravila pristigao i popis sa, ni manje ni više – sedam finalnih mjera.
Jedna se odnosi na uvođenje već spomenutih parkirališnih blokova, druga na ograničavanje na maksimalno tri parkirna mjesta za terase ugostiteljskih objekata, a treća na reviziju rezerviranih parkirnih mjesta za ustanove, udruge, tvrtke i druge subjekte.
No, tu su i ukidanje mogućnosti kupnje povlaštene parkirališne karte vlasnicima nekretnina koji nisu stanari, a ukupno ih je 580, produljenje vremena naplate u prvoj zoni, podizanje cijene za zauzeće parkirnih mjesta zbog radova. Dok posljednja, sedma mjera predviđa postroženje kontrole ograničenja vremena parkiranja na maksimalno dva sata u prvoj i tri sata u drugoj zoni.
Marko Ševrović, profesor s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prokomentirao je s nama novu parking politiku, a osvrnuo se i generalno na stanje prometa u Zagrebu. U centru se, rekao je, itekako primjećuju problemi u prometu koji dalje otežavaju traganje za parking mjestima. Dok je riječ o kompleksnoj situaciji koja ne pronalazi jednostavno rješenje, Ševrović uopće nije bio strog prilikom ocjenjivanja poteza trenutne gradske vlasti.
– Načelno, mislim da nakon dugo godina svojevrsnog podilaženja političkim interesima treba čestitati ‘vladajućima’ na hrabrosti što su se uhvatili ukoštac s tim problemom. Problema je jako puno i jednostavno je nemoguće da ih sve mogu riješiti u svom mandatu. Ima hrpu problema, a rade na način da odabiru neke ‘quick win’ stvari koje mogu brzo napraviti, što nije načelno tako loše, ocijenio je Ševrović nove mjere pa krenuo dublje u problematiku.
Općenito, istaknuo je, za Zagreb i za druge gradove u Hrvatskoj smatra problematičnim što gradovi imaju premale ovlasti za uvođenje i održavanje reda u prometu. Sukladno ovom zapažanju, mišljenja je da bi im se ovlasti trebale znatno povećati kako bi se bolje odrađivao posao za koji je trenutno ponajviše zadužena policija.
– I to ne samo na promet u mirovanju gdje (gradovi) već imaju dosta velike ovlasti, nego i prometa u kretanju. Na primjer žute trake i tome slično spadaju u nešto što bi definitivno trebalo biti u ingerenciji grada i grad bi trebao imati svoj interes i svoju službu koja bi kontrolirala korištenje tih površina u gradu, procijenio je Ševrović.
U samom pak prometnom sustavu, nadovezao se, doprinijela bi i veća izvjesnost kažnjavanja u odnosu na postojeću.
Što se tiče Zagreba, dio problema funkcioniranja, ili prije manjka funkcioniranja prometa koji je izravno povezan s nedostatkom parkirnih mjesta, proizlazi iz postojanja parkirnih mjesta, odnosno prilagodbe stanju u prometu. Drugim riječima, vozači će se neminovno prilagoditi i postojanju, ali i manjku parkirnih mjesta u gradu, ovisno o tome koji je od dva slučaja aktualan.
– Generalno, promet je vrlo fleksibilan i štogod vi mijenjate u sustavu doći će negdje do nekog ravnotežnog stanja. Hoće li to biti na licu mjesta ili negdje dalje… Ali u principu, do ravnotežnog stanja će doći, a ljudi će se ili odlučiti u grad ići autom – ili jednostavno neće, komentirao je Ševrović.

nove parking-politike | unsplash
U tom smislu uspostave određenog djelotvornog sistema parkirnih mjesta u gradu, konstatirao je Ševrović, neophodno je utvrditi neku statičku odrednicu. Pritom se postavlja pitanje kakvo se stanje želi postići na razini grada.
Odnosno, provedbom ‘pametne politike’, pojedine se djelatnosti mogu stimulirati, to jest prostor je moguće koristiti na određeni način. Poanta je definirati djelatnosti koje su u nekom dijelu grada od važnosti, a zatim tim istim objektima i osigurati pristup van radnog vremena.
– Znači, ako vi u nekom kvartu želite jak turizam, restorane ili kafiće, onda i morate tim objektima osigurati pristup van radnog vremena kad je dobar javni prijevoz. Ili pak osigurati alternativu. U suprotnom ova gospodarska djelatnost neće funkcionirati, rekao je Ševrović.
Isti koncept prenosi se na parkirnu politiku. Drugim riječima, ideja o stvaranju uspješne parkirne politike proizlazi iz toga da će vozači tražiti mjesto za svoj automobil, dokle god i gdje je upućen ili pretpostavlja da će to mjesto kad-tad i pronaći.
– Što se tiče parkirne politike, ukoliko znate da nećete naći parkirno mjesto u centru grada, nećete ni ići u centar grada niti ćete mjesto ondje tražiti. Sjećam se kad smo radili studiju za garaže ‘Cvjetni’ – 60 posto vozila od svih koja smo anketirali u Gundulićevoj je odgovorilo kako traže parking, konstatirao je Ševrović.
Dakle, dok se 60 % od ukupno anketiranih vozila ‘namjerilo’ tada pronaći svoje mjesto radeći krugove po centru, isto sigurno ne bi bio slučaj kada mjesta za automobile u ovom predjelu grada ne bi ni bilo. Tada ne bi bilo druge nego da se promet zadržava na odabranim točkama, ili pak na ‘obodu grada’.
– Stali bi na obodu ili išli direktno do parkirnog mjesta za koje znaju da im je slobodno. Ako gledamo od sebe, znamo da se kad idemo u grad nadamo naći mjesto pa pravimo dva ili tri kruga po centru dok ne nađemo parking. Istovremeno, moramo biti svjesni da svaka naša vožnja generira promet i stvara onaj negativni efekt prometa, a da ne pričamo o gubitku vremena, potrošnji goriva i ekološkom učinku…Sve su ovo loše stvari koje proizlaze iz nesustavnog pristupa problemu, objasnio je Ševrović.
U ovoj situaciji, moglo bi se vidjeti koje lokacije odgovaraju građanima te na tim lokacijama reagirati, ‘pratiti situaciju’ te na takvim mjestima osigurati parkirna mjesta.
– Imat ćete veliki pritisak, recimo u tim stambenim ulicama koje su na rubovima zona gdje se ne naplaćuje parking. Tamo će biti ogroman pritisak te se u tim parkirnim zonama ljudi više neće moći parkirati.
No, i za taj problem postoji rješenje. ‘Krije’ se u širenju ovih postojećih zona.
– Mi smo za to da se te zone šire, da ta blokovska parkiranja budu još manja. Po meni ne moraju biti toliko velika koliko stoji u prijedlogu. Ovo je neki kompromis koji je napravljen da bi se krenulo. Naknadno, kad se krene, onda ‘stvarno’ treba pratiti stanje i vidjeti što ako nešto ne valja, a to onda treba mijenjati, zaključio je Ševrović.
A kako je van Hrvatske i postoje li države koje se nešto uspješnije nose s pitanjem parkirnih mjesta? Budući da je pitanje prometa slojevito te ne postoji jednostavno rješenje, očekivano je i ovo pitanje bolje riješeno u ‘razvijenijim’ državama.
– Gledajte, ono što postane jasno kad gledate parkirnu politiku primjerice Beča, Amsterdama i drugih gradova na koje se volimo pozivati jest da vi iz te parkirne politike točno vidite gospodarsku politiku. Odnosno, stratešku politiku ovih država. Oni kažu – Gledaj, u ovom kvartu mogu parkirati svi, u ovom kvartu samo stanari, u ovom (pak) samo turisti. Znači, može se vidjeti da je sve rađeno sustavno, kaže Ševrović.
U Hrvatskoj, komentira, problem parkiranja iako se rješava, rješenje se ne traži pomnom analizom, jer bi takav pothvat zahtijevao ‘kopanje’ kojem vjerojatno ne bi bilo kraja.
– Kod nas se pak gradska vlast uhvatila ukoštac s nečim što je postojeće i što je napravljeno bez ikakvih analiza. Mi smo radili tu studiju još za vrijeme prošle gradske vlasti, koja je bila rađena prema projektnom zadatku koji su nam oni dali. Taj projektni zadatak, naravno, nije bio idealan. Da nas se pitalo, taj zadatak bismo proširili za izradu prometnog modela jer, da biste bilo koju mjeru mogli evaluirati morate imati prometni model, a u Zagrebu taj model ne postoji.
Ovdje pročitajte o mjeri koju predlaže Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, a koja se tiče ‘otvaranja’ zagrebačkih potoka.
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
11:06 3 d 12.11.2026
Pročistač od 37 milijuna eura gradi se u Velikoj Gorici: Sve počinje s jednom inženjerkom
U Velikoj Gorici gradi se novi pročistač otpadnih voda, a iza projekta krije se posao koji počinje mnogo prije prvog zamaha lopate.
11:34 4 d 11.11.2026
Grade ono što ostaje desetljećima: Zidari, tesari i armirači u fokusu
Zidari, tesari i armirači čine temelj svakog projekta. Njihovo iskustvo često odlučuje o kvaliteti cijele građevine, a evo što sve rade.
13:53 10 d 05.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 13 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 45 d 01.10.2026
Jugoistočna kula dobiva muzejske prostore i vidikovac, a antička lođa nakon gotovo dva stoljeća ponovno će biti otvorena.
07:16 1 d 15.11.2026
Ispod ovih polja INA planira novu plinsku bušotinu: Pripremaju cestu i postrojenje visoko 38 metara
Planirana bušotina kod Križa uključuje radni plato, pristupnu cestu i plinovode prema postojećem proizvodnom sustavu Žutica.
07:15 1 d 15.11.2026
Trasa nove obilaznice Trilja izazvala je spor zbog vrijednih arheoloških nalazišta. Kozina traži izmještanje, institucije najavljuju istraživanja.
07:13 1 d 15.11.2026
Nijemci predstavili novi kran: Diže osam tona, radi na struju i provlači se kroz skučena gradilišta
Nova mobilna dizalica podiže osam tona, samostalno postavlja protuutege i omogućuje tiši rad na gradilištima.
07:12 1 d 15.11.2026
Velike promjene za izvođače radova: Pod povećalom plaće, agencijski radnici i javni natječaji
Novi Zakon o radu donosi nova pravila o plaćama i zapošljavanju, a kršenje obveza u građevini imat će puno jače posljedice.
07:37 2 d 14.11.2026
Hrvatske šume spremaju rekonstrukciju dva mosta: Trebat će gotovo 10 tona čelika!
Dva dotrajala drvena mosta jugozapadno od Zagreba dobit će novu nosivu konstrukciju, kolnike i zaštitne ograde.
07:35 2 d 14.11.2026
Zgrada od 10 milijuna na top lokaciji na Trešnjevki: Ove dvije tvrtke podić će ju u idućih 9 mjeseci
Sljedećih devet mjeseci, odabrana zajednica ponuditelja gradit će novu umjetničku plesnu školu na prometnom raskrižju na Trešnjevki.
07:34 2 d 14.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 42.833333333333 min 16.11.2026
Kakve aktivnosti imaju učenici nakon sve nastave u cjelodnevnoj? Ovo je B1 i B2 program
Nakon redovite nastave i potpomognutog učenja slijede B1 i B2 program. Radi se o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.
06:00 4 h 16.11.2026
Božićnice za umirovljenike dijeli više od 50 gradova i općina: Iznosi od 30 do 600 eura
Božićnice umirovljenicima i starijim osobama dijeli 27 gradova i 24 općine. Iznosi se trenutačno kreću od 30 do 600 eura.
06:58 1 d 15.11.2026
Dom za starije uzima mlijeko i mliječne proizvode: Tjedno piju od tri do četiri jogurta
Mlijeko i mliječne proizvode osječki Dom za starije kupuje od Dukata. Treba im čak 34.600 litara mlijeka, a kupuju i više vrsta sireva.
06:57 1 d 15.11.2026