Salon arhitekture: Kako dati novu vrijednost strukturi, građevini, prostoru?
Ovu nedjelju, 15. prosinca u podne u Umjetničkom paviljonu se otvara 59. zagrebački salon naslovljen Dijalozi/Monolozi. Datum nije slučajno odabran, jer je na isti dan 1898. godine prvom izložbom Hrvatski salon otvorena kultna zgrada na Trgu kralja Tomislava. Na ovogodišnjem Salonu bit će izložena 124 pomno odabrana projekta na temu reusea – prenamjene postojećih struktura, građevina i prostora. Selektori su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić, a kao medij izlaganja odabrana je arhitektonska maketa.
59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma | UHA
U prostorima Umjetničkog paviljona u Zagrebu u nedjelju 15. prosinca u 12 sati bit će otvorena izložba 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma naslovljena Dijalozi/Monolozi. Selektori su arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić, a osnova tema Salona i izložbe bit će reuse – prenamjena postojećih struktura, građevina i prostora, medij izlaganja primarno su arhitektonske makete. Organizator događaja je Udruženje hrvatskih arhitekata, a salon ostaje otvoren do 31. prosinca 2024. godine.
Odabrani radovi
Na otvoreni raspis za sudjelovanje na Salonu pristiglo je više od 250 radova, od kojih su selektori Letilović i Pedišić za izlaganje izabrali 124 projekta. Od svih odabranih, 40 je realiziranih, 36 idejnih i konceptualnih projekata, 39 studentskih radova te 9 publicističkih i tekstualnih radova koji na svoj način korespondiraju s temom salona.
Od djela koja obuhvaćaju širi vremenski raspon, a većina je ipak recentnijeg datuma, selektori će nagraditi ona djela koja otvaraju put nekom novom pristupu zadanoj temi. Na otvorenju Salona bit će dodijeljene priznanja i nagrade, kao i Velika nagrada 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma.
Izlagački alat: Maketa
Selekcija Salona opisana je kao presjek najuspješnijih realizacija u Hrvatskoj u kojima suvremena intervencija s već izgrađenom povijesnom strukturom stvara novu vrijednost. Traže se radovi u kojima dva suprotstavljena prostorna diskursa postaju neraskidiva cjelina. Među realiziranim projektima odabranim za izložbu velik je broj onih radova koji su u proteklih nekoliko godina već osvojili razne državne, regionalne i međunarodne nagrade, priznanja i nominacije.
59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma – Umjetnički paviljon | Foto: Marko Mihaljević
Uspjeh takvih radova na odabranu temu jasan je pokazatelj da je tema reusea u Hrvatskoj arhitekturi itekako aktualna i prepoznata. Osnovni izlagački alat ovog Salona je maketa, jer tek putem makete projekt postaje taktilan, a posjetiteljima pruža neposredno iskustvo dodira, dijaloga svoje vrste.
– Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo pronaći u ponovnom korištenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palače, škole, vijećnice, crkve, samostani, tvornice, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi dijelovi gradova, otporniji su i trajniji od namjena za koje su nastali, kao i od društvenog i povijesnog konteksta koji ih je oblikovao, naveli su selektori o salonu.
Ponovno korištenje
Upravo je krovna tema ovogodišnjeg Salona, s fokusom na ponovno korištenje bila osnovni povod za odabir lokacije održavanja izložbe – Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Inicijalno izgrađen 1986. godine za potrebe Milenijske izložbe u Budimpešti, paviljon je nakon trajnog preseljenja u Zagreb bio poprište značajnih izložbi.
U paviljonu je 1965. godine održan prvi Zagrebački salon, koji je utemeljila Skupština grada Zagreb, a preteča je kasnijih i današnjih izdanja salona, koji od 1976. postaje odvojena manifestacija posvećena svake pojedine godine, u trijenalnom ritmu izmjena, vizualnoj umjetnosti, primijenjenim umjetnostima i dizajnu te arhitekturi i urbanizmu, koje naizmjence organiziraju krovna nacionalna udruženja: HDLU, ULUPUH te UHA.
Prostor održavanja izložbe
Izabrani radovi 59. izdanja jedne od najdugovječnijih nacionalnih izložbenih manifestacija, u formi maketa različitih dimenzija, materijala i formi te pratećih vizualnih projekcija, bit će izloženi u suterenskom prostoru Umjetničkog paviljona, inače nedostupnom javnosti, koji je za potrebe Salona pretvoren u privremeni izložbeni prostor. Ovaj prostor nikada se nije moglo, niti će se u budućnosti moći sagledati u cijelosti, jer će dijelom biti preuređen u uredski, stoga se putem izložbe Salona trajno zamrzava jedinstven trenutak u životu Umjetničkog paviljona. Posjetitelji izložbe također će moći zaviriti i u centralni prostor Umjetničkog paviljona te u realnom vremenu vidjeti stupanj njegove aktualne obnove.
59. zagrebački salon arhitekture i urbanizma – Umjetnički paviljon | Foto: Marko Mihaljević
Selektori Iva Letilović i Igor Pedišić diplomirali su na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a žive i rade u Zadru. Do 2007. godine, kada započinju suradnju u sklopu arhitektonskog ureda AB forum, djeluju unutar vlastitih arhitektonskih praksi.
Aktivno su prisutni na arhitektonskoj sceni nizom realizacija, natječaja, projekata, izložbi i predavanja. Na arhitektonskim natječajima osvajaju brojne nagrade. Uz višestruke nominacije, dobitnici su mnogih strukovnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, kao što su nagrade „Vladimir Nazor“, „Viktor Kovačić“, „Bernardo Bernardi“ i „Drago Galić“, te nagrade na Trijenalu arhitekture u Bukureštu. Igor Pedišić predavao je Dizajn i vizualne komunikacije na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Ni datum nije slučajan
Datum otvaranja 59. zagrebačkog salona također nije slučajno odabran, upravo je 15. prosinca 1898. prvom izložbom Hrvatski salon otvoren Umjetnički paviljon. Nakon zagrebačkih potresa 2020. godine zgrada Umjetničkog paviljona je devastirana, a upravo je u procesu njezina cjelovita obnova.
Ovogodišnji Zagrebački salon arhitekture organizira se pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba te niza sponzora.
Ovdje pročitajte više od radu radu Đure Mirkovića, začetniku tehnoloških inovacija i tvorcu ‘Mamutice’, koji je ove godine nagrađen za životno djelo.
