Na zadarskim otocima je više od pola gradskog stanovništva: Čekaju bolje ceste i vodovod

Na zadarskim otocima stanuje čak 59 posto ukupnog stanovništva tog grada. Tako kažu brojke. Iako su većina, otočani se i dalje oslanjaju na vodonosce i voze znatno manje kvalitetnim cestama u odnosu na ‘kontinentalce’. Evo kako bi novi Zakon o otocima mogao bi propisati rješenja koja će im poboljšati kvalitetu života.

Čeka se novi Zakon o otocima, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru u rujnu 2025. godine, s 115. sjednice. Glavni ciljevi Zakona su povećati kvalitetu života otočana i potaknuti zelenu tranziciju otoka. Zakon pozdravljaju stanovnici zadarskih otoka koji čine više od polovine gradske populacije.

Razvoj otoka prioritetan

Sama činjenica da Hrvatska ima poseban Zakon o otocima svjedoči o tome kako otoke smatramo vrijednim strateškim resursom o kojem treba posebno skrbiti, izjavila je ministrica Nataša Mikuš Žigman nakon što je novi zakon upućen u saborsku proceduru. Dodala je kako će se prema iskustvu iz dosadašnje provedbe novim pravilima  unaprijediti odredbe postojećeg zakona iz 2018. godine.

Prema njezinim riječima, novi bi Zakon trebao nastaviti i unaprijediti mjere koje se odnose na infrastrukturni razvoj otoka, uključujući vodoopskrbu, odvodnju, cestovni i pomorski prijevoz. Ali i potaknuti daljnji razvoj otočnog poduzetništva i održivih modela života.

Većina stanovništva na otocima

Sve navedeno je nešto čemu teži grad Zadar koji čak 59 posto ukupnog stanovništva broji na otocima. O ovom drugom cilju se posebno puno raspravljalo na nedavno održanom panelu o planiranju integriranog pristupa. No, ne može se zanemariti ni pitanje infrastrukture koje bi na ‘opipljiv’ način olakšalo otočanima svakodnevni život.

Općenito, govorilo se o tome kako bi Zadar mogao razviti svoje otoke? Riječ je o složenom procesu koji uključuje opskrbu kućanstava pitkom vodom, prometno povezivanje, razvoj infrastrukture i poticanje otočnih proizvoda i poduzetništva – sve ono što bi, kako smo napisali, u većoj ili manjoj mjeri trebao obuhvatiti novi Zakon.

Traži se integrirani pristup

Na spomenutom panelu prije svega se ukazalo na potrebu ostvarivanja integriranog pristupa umjesto dosadašnjeg pojedinačnog financiranja javnih projekata. Gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako se ‘probleme treba sagledati znanstveno, kako bi se integriranim pristupom postigao bolji učinak i podigla kvaliteta života otočana’.

Najavio je i početak programa ‘Arhipelogos’, koji nastaje na inicijativu Sveučilišta u Zadru, a u suradnji s Gradom Zadrom, Općinom Preko i Zadarskom županijom. Program bi trebao donijeti prve konkretne realizacije u razvoju otoka i povezivanju akademske, lokalne i upravne zajednice.

Infrastrukturna ulaganja

Govoreći o otocima, Erlić je podsjetio da su oni stoljećima bili dio zadarske komune, a da su prve otočne općine osnovane još 1806. za vrijeme kratkotrajne francuske uprave. Danas, kada je u tijeku njihovo funkcionalno povezivanje, postavlja se pitanje – je li vrijeme i za njihovo administrativno spajanje nakon što ih se počelo funkcionalno povezivati.

Uz rasprave o upravljanju, Zadar planira brojna infrastrukturna ulaganja: od rješavanja pitanja vodovoda i odvodnje, do poboljšanja pomorskog prijevoza i jačanja otočne održivosti kroz javne, kulturne i društvene sadržaje. A što bi točno Zakon o otocima donio zadarskim otocima?

Nove cijevi, ali i bolji promet

Novim Zakonom kako je navedeno na stranici e-Savjetovanja u sklopu provedbe Savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona, trebalo bi se uskladiti i poboljšati dio postojećih odredbi, te propisati nove. Predvidjele bi provedbene mjere za implementaciju istih.

Između ostalog, novim Zakonom redefinirao bi se pojam otoka i otočana i način razvrstavanja otoka radi boljeg usmjeravanja mjera za poboljšavanje života na otocima. Predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike. Tu se ubrajaju vodoopskrba, prometna povezanost, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka, stoji u s-Savjetovanju.

Nadalje, planira se set novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije, odnosno okoliša, prirode i zdravstvene zaštite. Uopće, cilj je izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu. Za kraj možemo spomenuti da su tu uključene i mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima, odnosno otočnim naseljima koja trenutno nisu spojena na vodoopskrbni sustav, za otočane i za gospodarstvenike. Naravno, tu je i niz drugih mjera, više usmjerenih na poduzetništvo i druge domene, kako smo već napomenuli.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.